Kremlj ovih dana nije mnogo toga uradio. A nije ni morao.
Procurjeli mirovni prijedlog SAD–Rusija sa 28 tačaka, objavljen u medijima prošle sedmice, bacio je Vašington, Kijev i evropske prijestonice u potpunu konfuziju – stvarajući upravo one uslove koje je Vladimir Putin dugo priželjkivao: pregovarački sto nagnut u korist ruskog predsjednika, dok je Ukrajina pritisnuta da razmatra uslove koje ne može prihvatiti i suočena s mogućnošću da izgubi svog najvažnijeg saveznika.
Otkako se Donald Tramp vratio na vlast, i Putin i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski neumorno pokušavaju da ubijede SAD da baš oni nijesu strana koja koči mir. Američki predsjednik, s druge strane, mijenja stav iz dana u dan – napadajući jednu pa drugu stranu bijesnim objavama i prijetnjama.
Nakon samita Tramp–Putin na Aljasci, koji je, prema većini izvještaja, ostavio američkog predsjednika nezadovoljnim, on se nakratko učinio sklonijim Kijevu, optužujući Rusiju da blokira mir. Uslijedile su značajne američke sankcije na rusku naftu.
Ali prošlosedmični mirovni plan – koji su u velikoj mjeri sastavili američki investitor Stiv Vitkof i Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda – potpuno je promijenio tu dinamiku.
Iako tačan nastanak plana – i Trampova konkretna uloga – ostaju nejasni, američki predsjednik ga sada potpuno prihvata. U nedjelju se ponovo vratio narativu da Ukrajina predstavlja prepreku završetku rata.
Na svojoj platformi Truth Social napisao je da ukrajinsko rukovodstvo „NIJE ISKAZALO NIMALO ZAHVALNOSTI ZA NAŠE NAPORE“.
Moskva je, u međuvremenu, zadržala neobičnu tišinu. Danima je Ministarstvo spoljnih poslova glumilo neinformisanost, tvrdeći da nema saznanja o bilo kakvoj mirovnoj inicijativi, sve dok Putin nije u petak kasno izjavio da predlozi „mogu predstavljati osnovu za konačno mirovno rješenje“.
Struktura pregovaračkog procesa koji predvodi Vašington odgovara Rusiji.
SAD žele da Kijev prihvati plan prije nego što američka delegacija otputuje u Moskvu da finalizuje dogovor.
Kremlj vjeruje da bi svaki pokušaj Zelenskog da pristane na verziju plana sličnu ovoj od 28 tačaka izazvao politički potres u Ukrajini – što bi Moskvi savršeno odgovaralo.
A Putin zna da Ukrajina ne može jednostavno da napusti pregovore: i dalje zavisi od američkog oružja i obavještajnih podataka i mogla bi se suočiti s katastrofalnom zimom ako njen ključni saveznik okrene leđa.
Čak i ako bi Kijev podržao plan, ruski insajderi i analitičari očekuju da bi Putin zahtijevao dodatne ustupke.
„Plan je možda 70% prihvatljiv, ali ostatak je nešto što Putin neće prihvatiti“, kaže Anton Barbašin, gostujući istraživač u Evropskom savjetu za spoljne odnose. „On će sasvim sigurno reći: Da, hajde da radimo na ovome – evo mojih izmjena“.
Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju, smatra da je sadašnji prijedlog – koji opisuje kao nezgrapno sastavljen – ostavio previše prostora za različita tumačenja, čineći ga dokumentom koji Putin nikada ne bi potpisao.
Nejasne formulacije o neutralnosti Ukrajine i budućem širenju NATO-a, kaže ona, zahtijevale bi „konkretne dokumente, rokove i obaveze – a ništa od toga se ne pojavljuje u nacrtu“.
Prema Stanovaji, Putin neće odustati od svog osnovnog cilja – potčinjavanja Ukrajine – i pokušaće da izdejstvuje izmijenjenu verziju plana koja još jasnije odražava ruske interese.
Ako se diplomatija zaustavi, smatra ona, Putin neće imati „nikakav problem da nastavi rat“, jer Kremlj vjeruje da će se ukrajinska pozicija s vremenom samo pogoršavati – naročito ako Tramp ispuni prijetnje da obustavi američku vojnu pomoć.
U petak, Putin nije išao toliko daleko da potvrdi da bi potpisao dogovor, dijelom, kaže Stanovaja, zato što želi da vidi kako će se razviti očigledna razmimoilaženja unutar američke administracije oko plana.
Marko Rubio, američki državni sekretar, u subotu je naglasio da su SAD „autori“ mirovnog plana, nakon što je jedan republikanski senator tvrdio da se Rubio distancirao od prijedloga i nazvao ga ruskom inicijativom.
„Kremlj sada posmatra koja će struja unutar američke administracije prevladati. Previše je rano da Moskva slavi“, kaže Stanovaja.
Nada Ukrajine, kao i u prethodnim rundama diplomatije, jeste da će zajedno sa evropskim saveznicima uspjeti da preradi prijedlog u nešto prihvatljivo za Kijev i ubijedi Trampa da podrži tu verziju.
U ponedjeljak su SAD i Ukrajina iznijele kontra-prijedlog sa 19 tačaka, znatno povoljniji za Kijev, ali najosjetljivija politička pitanja ostavljena su za kasnije.
Moskva će gotovo sigurno odbiti taj prijedlog, vraćajući proces na početak.
Dok se situacija brzo razvija, Putin će vjerovatno ostati po strani neko vrijeme, procjenjuje Fjodor Lukjanov, analitičar blizak Kremlju.
On kaže da će Rusija zadržati vojni pritisak „na sadašnjem nivou“ sve dok Ukrajina ne prihvati originalni plan od 28 tačaka, nakon čega bi Moskva bila spremna za detaljne pregovore.
„Lopta je sada na drugoj strani“, dodao je Lukjanov.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR