Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski započeo je 1. decembra novu sedmicu intenzivne diplomatije posjetom Jelisejskoj palati u Parizu, gdje je razgovarao s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom o mogućim uslovima za „pravedan i trajan mir“ nakon skoro četiri godine borbi u Ukrajini od početka ruske invazije.
Posjeta Parizu uslijedila je dan nakon razgovora na Floridi između američke i ukrajinske delegacije, koje su obje strane ocijenile produktivnim, ne otkrivajući detalje.
Nakon sastanka, Zelenski je saopštio da su on i Macron razgovarali i sa specijalnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, koji bi 2. decembra trebalo da se sastane u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. To će biti Witkoffov šesti sastanak s Putinom od januara.
„Bio je to važan brifing i dogovorili smo se da lično razgovaramo o više detalja“, napisao je Zelenski na društvenim mrežama. Na konferenciji za novinare najavio je i razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o ključnim pitanjima.
Macron je rekao da je američko posredovanje „veoma dobra stvar“, ali je naglasio da je do potpunog rješenja još dug put. „To nije potpuni mirovni plan. Potpuni mirovni plan zahtijeva Ukrajinu za stolom, Rusiju za stolom i Evropljane za stolom. To će se dogoditi“, poručio je Macron.
„Ključna sedmica“ za mirovne napore
Savjetnik u kabinetu ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak izjavio je za program Current Time Radija Slobodna Evropa da davanje ustupaka Rusiji „neće zaustaviti rat“.
„Naprotiv, to bi samo ohrabrilo Rusiju da nastavi svoju ekspanziju u različitim smjerovima“, rekao je Podoljak, dodajući da očekuje kompromisnu verziju mirovne inicijative koju je američki predsjednik Trump predložio sredinom novembra.
Šefica diplomatije EU Kaja Kallas ocijenila je da bi „ovo mogla biti ključna sedmica“ za napredak u mirovnom procesu.
Prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, specijalni izaslanik SAD-a Witkoff razgovaraće s Putinom 2. decembra. Biće to njihov šesti susret od početka godine.
Prvobitni američki prijedlog, koji je imao 28 tačaka, naišao je na negodovanje u Kijevu i, prema izvorima, izazvao nezadovoljstvo Zelenskog. Nakon razgovora u Ženevi 23. novembra, dogovoren je skraćeni plan od 19 tačaka, koji i dalje ostavlja otvorena važna pitanja – sudbinu dijela Donbasa, put Ukrajine ka NATO-u i eventualno ograničenje veličine oružanih snaga.
Razgovori su prošle sedmice nastavljeni na Floridi.
Političke tenzije unutar Ukrajine
Dodatnu komplikaciju izazvala je kontroverza oko šefa kabineta predsjednika, Andrija Jermaka, ključne figure u pregovorima, koji je 28. novembra podnio ostavku zbog istrage o korupciji. Istražitelji ga nijesu optužili, a Jermak tvrdi da nije kriv. On je predvodio delegaciju u Ženevi, ali nije učestvovao u razgovorima na Floridi.
Podoljak je kazao da Rusija koristi skandal da podstiče unutrašnje sukobe u Ukrajini. „Imaju mnogo informacionih platformi i društvenih mreža, koje koriste da naduvaju svaki sukob“, rekao je.
Trump je 30. novembra izjavio da skandal „ne pomaže mirovnom procesu“ i da „Ukrajina ima neke teške male probleme“.
Rat i dalje bjesni
Ukrajinske vlasti saopštile su da su 1. decembra tri osobe poginule, a osam ranjeno u ruskom raketnom napadu na Dnjepar.
Istovremeno, Kremlj se žalio na napade ukrajinskih dronova na rusku naftnu infrastrukturu. Portparol Peskov rekao je da je napad na infrastrukturu Kaspijskog naftovodnog konzorcija „skandalozan“ s obzirom na međunarodni značaj projekta i učešće kompanija poput američkog Chevrоna.
Kazahstan je uložio protest Kijevu zbog napada, navodeći da je riječ o „trećem činu agresije na isključivo civilni objekat“.
Kijev je ranije tvrdio da gađa naftnu infrastrukturu kako bi umanjio resurse koji finansiraju ruske ratne napore.
Moskva, uprkos brojnim dokazima, i dalje negira gađanje civilnih ciljeva u Ukrajini, uključujući škole, bolnice, stambene objekte i druge institucije, od početka invazije u februaru 2022. godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR