Osvrćući se na jučerašnje saslušanje Gabrijela Eskobara, američkog izaslanika za Balkan pred Kongresom, stručnjak za Balkan i profesor vašingtonskog Univerziteta Džons Hopkins, Daniel Server ocjenjuje za peacefare da je situaciji na zapadnom Balkanu i američkom angažovanju u regionu posvećena pažnja, da su kongresmeni bili prilično dobro obaviješteni o situaciji i veoma pronicljivi sa pitanjama, ali da se Eskobar samo držao zadatih linija.
“Bio je to dobar performans, ali bih mu zamjerio nekoliko detalja”, kaže Server koji konstatuje da se ne treba zavaravati, jer svemu izrečenom, tamošnji mediji neće posvetiti nikakvu pažnju - naprosto Amerika trenutno ima mnogo važnijih pitanja na dnevnom redu.
Piše: Daniel Server, prevala Biljana Jovićević
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara zadužen za odnose sa zapadnim Balkanom, Gabrijel Eskobar, svjedočio je u četvrtak pred Pododborom Predstavničkog doma za Evropu, energiju, životnu sredinu i sajber sigurnost. Držao se tradicionalnih američkih linija: pristupanje EU u predvidljivom vremenskom roku svih država Zapadnog Balkana, očuvanje njihovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te suzbijanje malignog uticaja Rusije i Kine u regionu. Detalji su uključivali početak pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije prije kraja godine, podršku evropskom dijalogu o “normalizaciji” između Prištine i Beograda sa ciljem (idealno) međusobnog priznavanja, insistiranje na suverenitetu, inkluzivnosti i demokratiji u Crnoj Gori, nada u izborne, ekonomske i reforme vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te oštre kritike na račun onih koji žele da se 49 posto Republike Srpske otcijepi.
Članovi Predstavničkog doma dali su podršku, ali su postavili pitanja Eskobaru da li je SAD-e, pregovarač za izborne reforme, previše blizak etničkim nacionalistima u Bosni i Hercegovini, da li čine dovoljno na suprostavljanju Kini i Rusiji, što bi se još moglo učiniti po pitanju energije i trgovine, i kako će se koristiti ovlasti aministracije (SAD-a) za izricanje sankcija za korupciju. Eskobar je ustvrdio da će nastojanje SAD-a za postizanje izbornih reformi u BiH imati za cilj da osiguraju jednak tretman svih građana (kako to zahtijevaju sudske presude Evropskog suda), naglasio je da Americi nedostaju autokratske poluge koje Kina koristi za ekonomsku penteraciju u regionu, elaborirao je energetska pitanja (naročito izglede za tečni prirodni gas), i obećao je energično korišćenje novih ovlasti za sankcije.
Bio je to dobar performans, ali zamjerio bih mu nekoliko detalja: čak i mlaku podršku inicijativi “otvoreni Balkan” koju Srbija sprovodi, trebalo bi usloviti zahtjevom da se sve buduće članice, uključujući Kosovo, tretiraju kao ravnopravni partneri. Propust da spomene dugo kašnjenje EU u odobravanju ukidanja viza za Kosovu važna je greška, jer je uzrokovalo da zemlja sa najpozitivnijim odnosom prema EU u regionu trpi sve veće sumnje u to može li njena vlada biti uspješna. Takođe sam skeptičan prema guranju izbornih reformi unutar manjkave ustavne strukture u Bosni i Hercegovini. Samo ćemo pričekati i vidjeti hoće li to dobro funkcionisati ili će jednostavno učvrstiti etničke nacionaliste na vlasti. Ruski napredak u prodiranju i instrumentalizaciji odnosa sa Srbijom, mislim da nije bio adekvatno procijenjen, posebno u vojnoj sferi, jer se Srbija masovno ponovno naoružava na zaprepaštenje svojih susjeda.
Pored svega što je rečeno, veliki dio koji nedostaje bilo je kako doći do ciljeva administracije (SAD-a) – članstva u EU za sve zemlje Zapadnog Balkana – sa pozicije u kojoj smo sad. EU je sasvim opravdano pooštrila zahtjeve za članstvo, na temelju svog ne baš srećnog iskustva sa novim članicama, koje klize unatrag u svojim obvezama prema odgovornoj i transparentnoj vladi, pravima pojedinca, usklađenosti vanjske politike i drugim važnim dimenzijama pridruživanja EU. Zemlje Zapadnog Balkana, ogorčeno se žale da proširenju nedostaje politička podrška među mnogim državama članicama. Rezultat je bio naizgled sve udaljeniji horizont za pristupanje, nad kojim SAD-e, ima dragocjeno malo poluga uticaja.
Jedna napomena za kraj: članovi Predstavničkog doma možda ne znaju dobro izgovoriti “Podgorica”, ali je njihovo ispitivanje bilo prikladno i čak pronicljivo. Dvoje članova (kongresmena) imaju značajan broj Bosanaca koji žive u njihovim distriktima, jedan je decenijama bio uključen u dešavanja u regiji u različitim kapacitetima, dok su se drugi činili samo dobro obaviješteni. Ali niko se ne smije zavaravati: ovo saslušanje će dobiti malo ili nimalo tinte u sjutrašnjim novinama, koje mnogo više zanima mučna putanja budžetskih prijedloga predsjednika Bajdena (Joe Biden). Današnja saslušanja o klimatskim promjenama privući će puno više pažnje. Zapadni Balkan je dobio svoju pažnju, ali tamo ima puno većih problema.
Orginalni naslov teksta: “The Balkans got its due, but there are bigger issues”( Balkan dobio svoje, ali postoje veći problemi)
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR