Gradovi na Mediteranu na udaru su suša, požara i nestašice vode pa je potrebna saradnja svih zemalja u tom području kako bi se suzbile posljedice klimatskih promjena, upozorio je zamjenik glavnog sekretara Unije za Mediteran (UfM).
"Za stanovnike mediteranskog basena to je alarmantno. Osim što je regija izuzetno osjetljiva na klimatske promjene, takođe ima jednu od najbržih stopa urbanizacije na svijetu", istakao je Erdal Sabri Ergen, zadužen za saobraćaj i urbani razvoj u UfM-u.
Turski diplomata Sabri Ergen, koji će sutra sudjelovati u Zagrebu na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju, najavio je događaj tekstom pod naslovom "Zeleni gradovi spašavat će živote".
"Gradovi u mediteranskoj regionu već su opasno izloženi utjecajima klimatskih promjena, uključujući nestašice vode, suše, šumske požare. Osim toga, suočavaju se s rastućim prijetnjama porasta nivoa mora, obalnih poplava i oluja", naveo je.
Posljednjih nedjelja suše i požari bjesne u Španiji, Portugalu i Francuskoj. Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka, pa je to nakon Arktika na sjeveru drugo najugroženije područje, podatak je Unije za Mediteran (UfM).
"Zbog toga pozivamo na energičniju međunarodnu saradnju kako bi se potakao održivi razvoj, pri čemu gradovi moraju biti u središtu djelovanja", dodao je Sabri Ergen.
Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barseloni, obuhvata sve zemlje Evropske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 43.
Unija za Mediteran je prije pet godina predstavila svoju urbanu agendu, a kako bi se ispunili ciljevi iz nje lansirala je akcioni plan. On je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje u sprovođenju politika za smanjenje zagađenosti gradova i podmorja, gradnje energetski održivih nastambi, osiguranja vode građanima, očuvanja istorijskih znamenitosti te sprovođenja održivog turizma.
Urbana područja pokrivaju tek 2 posto svjetskog kopna no ona proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih gasova i koriste 78 posto svjetske energije. "Naši gradovi ostavljaju ogroman trag na okolinu", naglasio je Sabri Ergen.
Napominje da je više koristi od održivog urbanog razvoja. Zdravstvena organizacija ISGlobal procjenjuje da bi gradovi u Evropi mogli spriječiti do 43.000 preuranjenih smrti svake godine kada bi slijedili preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o pristupu zelenim površinama.
"Danas zgrade i konstrukcije stvaraju 37 posto emisija stakleničkih gasova povezanih s energijom. To nas udaljava od ostvarenja ambicioznog cilja potpune dekarbonizacije do 2050. jer će se do tada globalna potrošnja energije u građevinskom sektoru udvostručiti a potreba za hlađenjem u zgradama utrostručiti", upozorio je Ergen.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR