Odgovor je naravno Rusija - i većina Estonaca, naročito stručnjaka za različite oblasti bezbjednosti sa kojima smo se susreli - to eksplicitno i bez uvijanja kaže – jer to je i dio takozvanog zvaničnog strateškog komuniciranja.
Piše: Biljana Jovićević
Začuđeni i valjda stalno učeni političkoj korektnosti po svako cijenu, Crnogorci i (Sjeverni) Makedonci, kao a i naš Amerikanac, profesor Edvard Džozef (Edward P. Joseph) na više adresa smo danas upitali da li je problem takva terminologija – u zapadnom jeziku se obično koristi termin “protivnik” (adversary) umjesto “neprijatelj” (enemy). Jedan od stranih diplomata koje smo sreli tokom posjete koju organizuju NATO, makedonski Forum i Univerzitet Džons Hopkins (Johns), a koji je pokazao izvanredno poznavanje istorije Estonije, Baltika uopšte, Rusije i Ukrajine ovako je odgovorio:
“Znate kako Estonci kažu – zašto upotrebljavati 10 riječi za ono što možete reći u dvije”.
Možda bi se upravo time mogao i objasniti, i čini se, neprobojan estonijski sistem odbrane od malignog ruskog uticaja: dakle potpuno jasna i otvorena komunikacija sa javnošću – sa kratkim i jasnim porukama bazirana na činjenicima, sistemu i temeljnoj pripremi – uz, naravno, bolne i skupo naučene istorijske lekcije od 40-tak okupacija u desetak stoljeća.
Zaista, uz više puta ponovljenu rečenicu “Naš jedni neprijatelj Rusija” i ostale poruke koje smo čuli bile su uglavnom jasno artikulisane:
“U našem je DNA da budemo skeptični prema svemu što dolazi iz Rusije”
“Internet je bojno polje”
“Strateške komunkacije su imperativ”
“Ključno je ko u slučaju krize šalje poruku i komuncira sa javnošću”.
Među onima kojima javnost Estonije vjeruje, na ekranu su se pojavila lica estonijskog predsjednika Alara Karisa, ali i ukrajinskog Volodimira Zelenskog. Obojica imaju izuzetan rejting kod Estonaca.
U lijepom i sniježnom “Danskom gradu” (doslovno značnje imena Talin) na obali Baltika zakucali smo u utorak na četvoro vrata: NATO-ov koopertivni sajber centar za izvanrednost (CCDCOE), gdje nije bilo dozvoljeno snimanje osim zida na ulazu, na kojem se istina, sa drugim članicama NATO-a, nalaze krugovi sa zastavama Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ali smo saznali i da naših predstavnika u ovom tehnološkom savršenstvu nema. Ovdje su domaćini bili politički korektni pa nam kao moguće razloge naveli: nedovoljna finansijska sredstva, jer države same finasiraju svoje predstavnike u sajber centru za izvrsnost, ili nemanje vrhunskih stručanjaka koji su potrebni za rad na jednom ovakvom mjestu.
Na pitanje da li je za učešče potencijanih kandidata iz naših zemlja potrebno odobrenje za pristup (security clearance) – da, potrebno je, odgovorili su!
Domaćini, komandant, potpukovnik američke mornarice Džek Še (Jack Shee) i Džindžer Guzman (Ginger) koja vodi komunikacije CCDCOE centra, potom su nam pojansili da oni nijesu klasični dio NATO-a već da djeluju nezavisno od Alijanse “iako su njima na usluzi”. Usluge u kojima pružaju podršku svim članicama NATO-a su sljedeće: istraživanja, doktrine, standardi, edukacija i treninzi, te vježbe u oblastima tehnologije, operacija, strategija, zakona.
“Sajber napadi i hakiranje nijesu kao na filmovima – za pripremu takvih napada potrebni su mjeseci čak i godine planiranja i Rusija ima veoma dobre operativne sposobnosti u toj oblasti” rekao je američki marinac.
CCDCOE sarađuje sa velikim tehnološkim kompanijima tako što dobijaju priliku da testiraju i koriste sve njihove nove produkte, ali tvrdi ne (zlo)upotrebljavaju njihove data baze.
Insistiraju na saradnji kao metodi rada, i kažu da ne štite interese zemlja pojednačno već svih skupa.
Strategija 2024-2028 predviđa jačanje sposobnosti sprovođenja sajber operacija i aktivnosti u svrhu odbrane NATO članica i saveznika.
Vježbe, obuke i saradnja, plavih, crvenih i bijelih timova koje okupljaju na hiljade učesnika planirane su u događajima kodnih imena poput “Zaključani štitovi” (Locked SHIELDS) – “Ukršteni mačevi” (CROSSED Swords) koja je sljedeće semice, a u kojoj učestvuju novinari, političari, vojska, civilni sektor, predstavnici biznisa , ili Talinski Manual (TALLINN) vodič kroz međunarodno pravo planirana za jun iduće godine.
Zanimljiva pojedinost -vježba “Ukršteni mačevi” simuliraće napad na izmišljenu zemlju na zapadnom Pacifiku – Beriliju koju plavi tim brani od izmišljenog neprijatlja Krimstonije u crvenom timu, a meta napada je energetska mreža.
Da je u Estoniji sve dio planiranog i povezanog sistema otkrili smo i u Posttimees grupi, mediju nastalom sredinom XIX vijeka, koji izlazi na estonskom i ruskom jeziku – sa različitim sadržajima koje povremeno razmjenjuju. Šefica deska za vanjske poslove Evelin Kaldoja (Evelyn) i Kuli Kaper (Kulli Kapper) dugodišnja civilna djelatnica u Skupštini, novinarka od prije tek godinu dana, podstaknuta invazijom Rusije na Ukrajinu i ulaskom desničarske EKRE sa skoro 20 posto podrške u parlament, potvrdili su nam na svakom koraku očiglednu estonijsku podršku za Ukrajinu, koja se kažu osim vizuelnog identiteta, ogleda I u ogromnim, rekordnim donacijima koju sami građani, mimo države, izdvajaju za podršku Ukrajincima. Bilo je zloupotreba sa donacijima, žena koja sakupljala novac postala je popularna i parlamentarka, ali se potom otkrilo i da se lično obogatila, te je pobjegla na Kipar, no to ih nije ih obeshrabrilo.
Tu je i sad već čuveni skandal sa premijerkom Kajom Kalas (Kallas) liderkom liberala na vlasti, čiji je suprug uhvaćen u biznisu sa Rusima nakon uvođenja EU sankcija zbog invazije. Njena popularnost je opala i omogućila opoziciji da to koriste kao oružje protiv vlasti, ali i Rusiji da ga eksploatiše za svoje narative – no to nema uticaja na snažnu podršku javnog mnjenja Ukrajini “koja - braneći sebe brani i Estoniju, Baltik i Evropu”- kratka rečenica takođe ponovljena više puta na više adresa.
Premijerka, koja je nedavno, prilikom posjete SAD-u, iskazala želju da se kandiduje za generalnog sekretara NATO-a, mada je sve izvjesnije da će ta funkcija pripasti dugogodišnjem holanskom premijeru Marku Ruteu (Rutte) ne posustaje i ignoriše pozive na ostavku.
Čuli smo i da je troje građana Estonije poginulo boreći se za Ukrajinu, a sahrani su prisustvovali državni zvaničnici. Estonija je prošle godine promijenila zakon da ne bi bili u obavezi da proceuiraju svoje građane koji se bore na strani Ukrajine.
Na osnovu odnosa prema Ukrajini, ali time i prema Rusiji, djeluje da je estonsko društvo imuno i na inflaciju, rast troškova života i povećanje poreza -sve to se ovdje dogodilo, ali za razliku kod ostalih zapadnih država nije uzrokovalo promjenu rapoloženja građana – koji puno ulažu u pravednu borbu Ukrajinica.
Ima naravno disonantnih tonova u zemlji u kojoj 23,5 posto građana govori ruski jezik, koji se upotrebljava u svim institucima ili su i sami etnički Rusi.
“Rusi su ućutali kad je počela ruska agresija na Ukrajinu, na testu je njihova lojalnost Estoniji i mnogi od njih su zatražili estonsko državljanstvo, ali mislim da je ta šutnja opasnija nego da su glasni- i to je moje lično mišljenje” rekla nam je Kaperova, a na pitanje zašto tako misli , kaže – “zato što ne znamo šta misle i šta osjećaju”.
Da možda nije baš tako, saznali smo u Komunikacionom timu Vlade Estonije, gdje svakih par mjeseci rade ispitivanja javnog mnjenja- donedavno i mjesečno, da bi provjerili mišljenje građana na sve relavante teme, a rat u Ukrajini i podrška u borbi protiv Rusije to svakako jeste. Oko 30 posto Rusa ili onih koji govore ruski jezik odobrava podršku Ukrajini, dok je kod Estonaca to iznad 60 posto.
Podrška NATO-u je na 79 posto kod Estonaca, kod onih koji u govore ruski jezik na 59 posto.
Teško zamislivo za Crnu Goru, a vjerovatno i Sjevernu Makedoniju je da Komunikacijski tim vlade od 20 ljudi ne zavisi od vlade ili premijera personalno, niti se mijenja sa njihovim promjenama. Saznali smo i da nijesu savjetovali premjerku o komunikacionoj strategiji u vezi sa skandalom oko ruskih poslova njenog supruga.
Ali njihov je posao da savjetuju i koordinoraju poruke i narative koji se građanima žele poslati i da imaju spreman odgovor za sve moguće situacije I prijetnje – naročito krize koju bi izazvao eventulani sajber, hibridni ili bilo kakav drugo napad Rusije.
“Ruska propaganda nije previše inventivna, ali nas iznenađuje efikasnost narativa koje plasiraju” rekao je Erki Varma, član tima.
Glavni narativi koje Kremlj plasira su:
- U Estoniji vlada totalna rusofobija
- Estonci žele da pretvore Ruse u građane drugog reda i da ih asimiliraju
- Krše se principi demokrtije i slobode govora
- U Estoniji je na djelu “herojizacija nacista” pokušavaju da preprave istoriju
- Estonija je marioneta Zapada i slijepo ispunjavaju naredbe zapadnih gospodara
- Estonske vlasti rade na osiromašenju svojih građana podržavajući Ukrajinu
Novi narativ je – eksploatisanje sukoba u Gazi.
Komunikacijski tim vlade je nedavno za javnost organizovao ogromnu vježbu i provjeru spremnosti svih aspekata i odgovora u slučaju napada. Estonija je među državama sa vjerovatno najvećim brojem volontera ili rezervista iz svih sfera života, spremnih da se odmah priključe odbrani u slučaju napada. Kako smo saznali, među njima bi im se na raspolaganju u slučaju potrebe odmah stavili i novinari – uključujući i Posttimeesa.
Estonija ima i web policajace koji prate govor mrženje i infiltracije na društvenim mrežama, kao i 2000 volontera aktivista na socijanim mrežama zaduženih za debunkiranje lažnih sadržaja i odašiljanje poruka provjerenih izvora.
Procent povjerenja građana u policiju u ovoj je zemlji 95 posto, a web policija godišnje dobije oko 10.000 upozorenja.
Estonija ima i organizaciju -Propastop koji takođe radi na debunkiranju lažnih vijesti i dezinformacija na društvenim mrežama, koja nije vladina, ali sa kojom Komunikacijiski tim sarađuje.
Kažu i “mi smo previše fini, treba da budemo prljavi kao naš neprijatelj”.
Medijska pismenost, i to na engleskom jeziku, od iduće godine se uvodi u obrazovni sistem, a bezbjednosne službe objavljuju izvještaje i otvoreno sa javnošću komuniciraju o problemu propagande.
Mihkael Sildnik, koji je predstavio detalje komunikacijske strategije – je pojasnio da su termin “neprijatelj” umjesto “protivnik za Rusiju počeli upotrebljavati nakon 24. februra prošle godine.
“Počeli smo koristiti tu riječ slobodno 2022., nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Negdje 2020 ili 2019 smo rekli “ako imamo neprijatelja, onda imamo samo jednog neprijatelja i to je Rusija.”
U zgradi estonskog parlamenta u Talinu, koja gleda na veliku rusku pravoslavnu crkvu preko puta (Estonci su dominatno ateisti, potom protestanti, ali ima i pravoslavaca) i na koju se u četiri sata popodne spustio mrak, slikali smo se sa predsjednikom Skupštine, bivšim novinarom, Lauri Husarom (Hussar), a onda od poslanika, takođe bivšeg novinara Petera Talija (Peeter), člana komiteta za odbranu i komiteta za obavještajne službe, čuli paralele između malignog ruskog uticaja na Baltiku i na zapadnom Balkanu – nema velike - kaže i poručuje:
“Nemojte raditi biznis sa Rusima – ono što dolazi je korupcija političke i biznis elite. Rusija targetira glavne stubove slobodnog društva, moramo zaštiti naše vrijednosti”.
Na pitanje da li je članstvo u NATO, dovoljna garancija sigurnosti Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji od ruskog hibridnog, proxy rata ili agresije, Tali, koji je bio i savjetnik za odbranu predsjednika, kaže:
“Od proxy rata ne, ali od konvencijalnog vojnog konflikta apsolutno da. NATO je po principu musketra ‘jedan za sve, svi za jednoga’. Ali informaciono – dezinformacijski ili proxy rat će možda pokušati”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR