Bešlin: Jugoslaviju nije srušio Ustav iz 1974, već oni koji su srušili taj Ustav

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da priča o tome kako je Ustav iz 1974. godine krivac za raspad Jugoslavije “apsolutno ne stoji” i dodao da je – upravo obrnuto – rušenje tog Ustava razorilo državu.

“Ništa što je u Ustavu stajalo nije bilo ni nepoznato, ni toliko novo, ni drugačije od onog što je postojalo dotad. Priča da je Ustav iz 1974, donio nešto posebno ili da je razorio Jugoslaviju apsolutno ne stoji”, rekao je Bešlin za BBC.

On je citirao istoričarku prava Olgu Popović Obradović koja je rekla da je “ustav bio temelj države i nije je mogao razoriti, već je rušenje Ustava razorilo državu”.

Bešlin je podsjetio da je već na sednicama Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) za vrijeme Drugog svjetskog rata dogovoreno da će nova Jugoslavija biti napravljena kao federalna, sastavljena od republika.

“Postoji potpuni kontinuitet, a ideja je bila da se raskine sa praksom iz vremena monarhije, jer je ključ propasti Kraljevine Jugoslavije bilo neriješeno nacionalno pitanje i nacionalna diskriminacija. Federacija je trebalo da garantuje ravnopravnost svih i da niko više nikome ne može da se nameće i dominira nad bilo kim”, kazao je Bešlin.

Prema njegovim riječima, jugoslovenski narodi su se o budućnosti izjasnili još za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su riješili da žive u zajedničkoj državi, Jugoslaviji.

“Milentije Popović, jedan od kreatora jugoslovenskog federalizma i samoupravljanja, ponavljao je da Jugoslavija nije neka zamišljena cjelina koja je nastala vještačkom podjelom na republike, nego je nastala slobodnom voljom i odlukom njenih naroda da žive zajedno”, podsjetio je Bešlin.

On je odbacio spekulacije da Tito nije želio da potpiše Ustav SFRJ iz 1974. godine.

“Nema govora da Tito 1974. nije htio da potpiše Ustav. On je vrlo jasno vodio kampanju unutar Jugoslavije na mitinzima i stoji iza ustavnih amandmana 1971. i Ustava 1974. „Svakim govorom je naglašavao da je to važno i sva ustavna rješenja, kako je tvrdio, jačaju jugoslovensku zajednicu, jer će svi biti zadovoljni i biće u interesu svih”, objasnio je Bešlin.  

Dodao je da je Ustav trebalo ne samo da čuva Jugoslaviju, već da podstakne članice da se dogovaraju, pa je zato uvedeno i pravo veta na donošenje odluka.

“Pravo veta postoji danas u Evropskoj uniji i ono vas tjera da se dogovarate. Dok je sistem funkcionisao, dok neko nije srušio same temelje sistema, što je prvi uradio Slobodan Milošević, oni su se dogovarali”, rekao je Bešlin.