Kušner i Generalštab – posao sa „crvenim lampicama“ sa obje strane okeana

Namjera Džareda Kušnera, zeta Donalda Trampa, da na mjestu srušenog Generalštaba u Beogradu pravi luksuzni stambeni kompleks i hotel u dogovoru sa vlastima u Srbiji - posao je koji pali alarme upozorenja na korupciju, trgovinu uticajem ili sukob interesa, ocjenju eksperti za korupciju iz Vašingtona i Beograda.

Akteri su “politički eksponirane osobe” i kao takve po definiciji predstavljaju veći rizik da budu umiješane u korupciju zbog pozicije i uticaja, a cio projekat se odvija u Srbiji koja se loše kotira na globalnoj skali percepcije korupcije Transparensi internešnala, piše Glas Amerike. Ali, kažu stručnjaci, korupcija je teško dokaziva i potrebno je da se u rasvjetljavanju posla oko Generalštaba angažuju institucije – što se za sada ne dešava ni sa jedne strane Atlantika.

Prema onome što je za sada poznato, zet Donalda Trampa ima namjeru da na mjestu Generalštaba gradi luksuzni kompleks čija je idejna rješenja predstavio na društvenim mrežama. Srbija bi mu ustupila to zemljište na 99 godina bez naknade, sa opcijom da poslije tog perioda postane vlasnik zemljišta, pokazuje predlog zaključka Vlade Srbije koji je objavio Ekološki ustanak, i potvrđuju Kušnerove izjave za Njujork tajms. On je izjavio i da je projekat vrijedan oko 500 miliona dolara i da će Srbija od tog posla dobiti 22 odsto profita.

Prema tvrdnjama obje strane, Investicioni ugovor o “revitalizaciji” Generalštaba nije potpisan, ali se iz objavljenog dokumenta može vidjeti se da postoji Memorandum o razumijevanju između Vlade Srbije i američkih firmi Atlantic Incubation Partners LLC i Kushner Realty LLC. Ministar saobraćaja, infrastrukture i građevinarstva Srbije Goran Vesić negirao je da je memorandum potpisan i obećao da će javnost biti o svemu obaviještena kada bude gotovo.

Koje su crvene lampice u Americi?

U SAD postoje zakoni o poslovanju sa inostranstvom koji važe za obične ljude, a i za poznate zetove i političare, kao i za kompanije, pa bi morao da ih se drži i Džared Kušner.

Jedan je Zakon o sprječavanju korupcije u poslovanju sa inostranstvom (Foreign Corruption Practices Act), a drugi je Zakon o sprječavanju iznude u poslovanju sa inostranstvom (Foreign Extortion Prevention Act) prema kojima svako mora da osigura da svojim djelovanjem ne podstiče korupciju. Recimo, Zakon o sprječavanju korupcije propisuje da je nezakonito da pojedinci ili kompanije iz SAD daju ili obećaju novac stranim zvaničnicima kako bi dobili ili zadržali neki posao. Zakon o sprječavanju iznude cilja drugu stranu – odnosno omogućava američkim organima da krivično gone one koji prime mito od pojedinaca i kompanija iz SAD.

“U ovakvim slučajevima kao što je Kušnerov posao, mnogo zavisi od toga koliko su preduzete mjere da se podrobno istraži i provjeri poslovni partner prije nego što se sa njim sklopi dogovor. Jer Kušner potpada pod ovaj zakon, bez obzira na to da li nekog licencira da radi posao u njegovo ime, ili to radi sam”, objašnjava za Glas Amerike profersoka na Univerzitetu Džordžtaun i ekspertkinja za korupciju i nacionalnu bezbjednost Džodi Vitori.

Ona kaže da je projekat Kušnera u Beogradu podsjeća na slučaj Trampovog luksuznog kompleksa u Azerbejdžanu. Naime, Tramp je 2012. sa sinom azerbejdžanskog ministra saobraćaja Anarom Mamadovim dogovorio izgradnju hotela i stanova u Bakuu. Porodicu Mamadov je američki Forin polisi zvao “kaspijska porodica Korleone”, a Njujorker je pisao da su povezani sa Iranskom revolucionarnom gardom. Trampovu organizaciju to nije spriječilo da uđe u posao sa Mamadovima, ali njegovi advokati su rekli da nije prekršio zakon jer nikoga nije podmitio.

Projekat u Bakuu nije realizovan i obustavljen je kada je Tramp postao predsjednik. Tramp je, inače 2012. Zakon o sprječavanju korupcije u poslovanju sa inostranstvom nazvao “užasnim” i rekao da otežava sklapanje poslovnih dogovora.

“Poznati autor Mark Tven je rekao da se ’istorija možda ne ponavlja, ali se često poklapa’. I ima mnogo poklapanja između ova dva posla. I posao u Bakuu je ponudio azerbejdžanski ministar saobraćaja, glavni izvođač građevinskih radova bila je firma u vlasništvu ministrovog sina, vidim da je i u Srbiji jedan od aktera ministar saobraćaja. Obje zemlje su poznate po visokoj korupciji, Srbija ima skor od 36 na Indeksu percepcije korupcije, 104. je na listi najkorumpiranijih zemalja od 180. I kada imate neke poslove u zemlji poput Srbije, treba još više da vodite računa o Zakonu o sprječavanju korupcije, posebno ako je jedan od glavnih aktera i ministar u vladi – odnosno politički ekspnirana osoba – koja je podložnija korupciji zbog pozicije i uticaja”, kaže Vitori.

Donald Tramp, prema svim navodima, nije uključen u projekat Generalštaba. Navodno se 2013. interesovao za investiranje na toj lokaciji prije nego što je postao predsjednik, što je potvrdio i aktuelni ministar spoljnih poslova u tehničkom mandatu i tadašnji premijer Ivica Dačić, ali poslije toga nije bio uključen ni u kakve dogovore ili poslove.

Kušnerova firma nije odgovorila na upit Glasa Amerike o tome da li je sprovela sve potrebne radnje u skladu sa zakonima o sprječavanju korupcije i iznude. Ali Džared Kušner je za Njujork tajms ranije izjavio da će poslovati u skladu sa zakonom, ujedno negirajući da mu neko daje poslove ili poseban tretman zato što je Trampov zet.

Prema mišljenju profesorke Vitori, sumnju izaziva i to što se pominje da će Kušneru zemljište kod Generalštaba biti dato na 99 godina bez naknade, kao i dvije firme Atlantic Incubations Partner LLC, osnovana 2023. i registrovana u Delaveru (državi poznatoj po of šor firmama) i Kushner Realty LLC, osnovana 2022. i registrovana u Merliendu. Glas Amerike nije dobio odgovor od Kušnera da li su ove firme povezane sa njegovom kompanijom.

“Govorimo o nekome ko je bio zet predsjednika i ko je zet možda budućeg predsjednika, i nudite im praktično besplatno jako vrijednu lokaciju, sa opcijom da postanu vlasnici tog zemljišta. Svaki put kada se nekoj “politički eksponiranoj osobi” da nešto jako vrijedno besplatno, treba da se upale sve crvene lampice. Kada se u nekom tako velikom projektu pojave imena kompanija, društava sa ograničenom odgovornošću (LLC) za koja niko nikad nije čuo, to takođe podstiče sumnju. Potrebna je dalja istraga da se utvrdi šta se sve dešava”, kaže profesorka Vitori.

Objašnjava da kršenje Zakona o sprječavanju korupcije u poslovanju u inostranstvu istražuje Sekretarijat za pravosuđe SAD, ali napominje da su to kompleksne istrage koje traju godinama. Druga opcija, u teoriji, mogla bi da bude istraga u Kongresu.

Sukob interesa?

Biznismen Džared Kušner je bio Trampov savjetnik od 2017. do 2021. godine. Između ostalog se bavio Bliskim istokom i razvio bliske veze sa Saudijskom Arabijom. Poslije odlaska sa funkcije, nastavlja sa poslom sa nekretninama i osniva firmu Affinity, čija je vrijednost 3,1 milijarde dolara prema pisanju Blumberga. Dvije milijarde je stiglo iz Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije. Firma Affinity će biti investitor u Srbiji i Albaniji.

Ta poslovno-politička veza Kušnera sa Bliskim istokom je sada pod lupom demorkata u Predstavničkom domu koji traže da se o tome pokrene israga, prenijeli su američki mediji.

Demokratski članovi Odbora za nadzor rada vlade u Predstavničkom domu traže istragu o dvije milijarde dolara koji je firma Affinity dobila od Saudijske Arabije, kako tvrde – šest mjeseci pošto je Kušner napustio Bijelu kuću. Traže da se ispita Kušnerov uticaj i da li je postojao princip “usluga za uslugu” koji je uticao na američku spoljnu politiku prema Bliskom istoku.

“Pišemo vam u svijetlu novih poslova koje Kušner namjerava da realizuje u inostranstvu, u momentu kada se njegov tast Donald Tramp ponovo kandiduje za predsjednika”, naveli su demokratski članovi Odbora za nadzor u donjem domu Kongresa. Ovo se dešava dok republikanska većina u Predstavničkom domu pokušava da opozove predsjednika Džoa Bajdena zbog poslova njegovog sina Hantera u inostranstvu.

“Kada sam prvi put čula za Kušnerove planove, pala mi je na pamet ekstremno velika vjerovatnoća da postoji sukob interesa. Konflikt interesa, barem ovdje u SAD, ne mora da podrazumijeva krivično djelo. Ali, obično podrazumijeva sumnju da pojedinac u nekom poslu ima i druge interese sem javnog”, kaže profesorka Vitori komentarišući planiranu investiciju u Beogradu.

Etički propisi Bijele kuće propisuju da zvaničnici, po izlasku iz vlade, dvije godine ne mogu da se bave lobiranjem u različitim aspektima, ali nije navedeno kako se tretira poslovanje sa inostranstvom.

U poslu oko Generalštaba pominje se i ime bivšeg zvaničnika Bijele kuće – Ričarda Grenela, specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova i v.d. direktora Nacionalnih obavještajnih službi SAD u Trampovoj administraciji.

Nije jasno da li on ima udjela u ovom projektu, i kakva je njegova potencijalna uloga. Grenel je pohvalno govorio o Kušnerovom projektu u srpskim medijima. Kušner je u intervjuu Njujork tajmsu izjavio da je “Rik veliki zagovornik ulaganja na Balkanu i da je želio da ga privuče da investira tamo otkako je osnovao svoj fond”.

Ričard Grenel je često posjećivao Srbiju i Albaniju pošto je napustio Trampovu administraciju, o čemu svjedoče i njegove objave na društvenim mrežama iz Beograda i sa albanske obale.