U Njujorku je počela sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećena stanju u Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit izjavio je pred Savjetom bezbednosti Ujedinjenih nacija da je međunarodna podrška ključna da Bosna i Hercegovina nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća
Država mora da se oslanja na funkcionalne institucije, demokratske principe delovanja i da se oslanja na Ustav, kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma”, istakao je Šmit.
Podnoseći polugodišnji izveštaj o stanju u BiH, on je ocijenio da su taj period obilježili pozitivni, ali i negativni trendovi.
Precizirao je da je period na koji se odnosi njegov izvještaj, od 16. oktobra do 15. aprila, obilježen napretkom BiH ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Dejtonski sporazum.
Šmit je naveo da je pozitivan pomak to što je BiH dato zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU.
„Odluka Evropskog savjeta je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. Pozivam sve da se preduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku“, istakao je on.
Šmit je ocijenio da je otvaranje pregovora sa EU „važan trenutak, koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum“.
Upozorio je i da vlasti Republike Srpske (RS), sa Miloradom Dodikom na čelu, „aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum“.
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u RS organizovale proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”, čime su, osim promovisanja ideje secesionizma, ugrožavali bezbjednosnu situaciju u zemlji.
Visoki predstavnik je ukazao i na „nezapamćen pritisak na pravosudne institucije“, navodeći da, osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija u RS podriva Ustavni sud BiH kao „čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“.
Šmit je rekao da vlasti RS ne poštuju i njega kao visokog predstavnika u BiH, naglašavajući da je „konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti povjeren visokom predstavniku, a ne entitetu“.
Prema njegovim riječima, ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije RS idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama, koje, kako je ocijenio, ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkale, obeshrabrile, prijetnji izložile i naposljetku kaznile iskazivanje drugačijih političkih mišljenja.
„Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenario sa ozbiljnim posljedicama“, upozorio je Šmit.
Naveo je da u BiH i dalje postoji problem negiranja genocida u Srebrenici, kao i veličanja osoba optuženih za ratne zločine.
„Donio sam odluku da oni kojima je presuđeno za ratne zločine ne mogu učestvovati na izborima… Juče su neki od najviših zvaničnika iz RS doveli do skandala zbog posjete spomenika Ratku Mladiću u Kalinoviku. To je teško kršenje Krivičnog zakona BiH i to se nikako ne može prihvatiti. Glorifikovanje ratnih zločina je neprihvatljivo“, istakao je Šmit.
Oficiri Oružanih snaga BiH iz RS juče su odali priznanje Mladiću pred spomeniku koji mu je podignut u Kalinoviku, gdje je rođen.
Šmit je iznio i niz kritika na račun vlasti u Federaciji BiH, koje još nisu izabrale nedostajuće sudije u Ustavnom sudu BiH.
Naveo je i problem napada na povratnike u oba entiteta BiH.
Podsjetio je da je izmijenio Izborni zakon BiH, prema kojem će se 6. oktobra sprovesti lokalni izbori u BiH.
Šmit se osvrnuo na Misiju EUFOR-a u BiH i ocijenio da ona treba da dobije produženje mandata i doprinese stabilnosti države.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR