Objave na društvenim mrežama stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine pokazuju najezdu glodara koji plivaju u rijeci Miljacki, koja protiče kroz središte grada.
Sarajlije, već odavno navikle na loše javne usluge, dijele i fotografije prepunih kontejnera za smeće i ilegalno odloženog otpada – uz pritužbe da vlasti ne uklanjaju uginule životinje s javnih površina, uključujući i dječja igrališta.
Sve to stvara savršene uslove za razvoj populacije pacova.
Štakori preplavili sarajevsko naselje Dobrinja, Vlada Kantona Sarajevo godinama ne radi deratizaciju. pic.twitter.com/gj7B1qCKhH
— VOX (@VGNaroda) August 10, 2024
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je neuspjeh u kontroli populacije glodara u Sarajevu doveo do alarmantnog porasta bolesti koje prenose.
Samo u 24 sata ove sedmice, najveća bolnica u zemlji zabilježila je dvanaest slučajeva leptospiroze. To je nastavak stalnog niza infekcija koje su se javljale već ranije ovog mjeseca.
Drvenija pic.twitter.com/HDOYbKlE5O
— nocnamora (@AmilaSamo) August 10, 2024
Proglašena epidemija štakorske groznice
Jedan od nadimaka ove bolesti, „pacovska groznica“, ukazuje na njen glavni izvor zaraze. Naime, bolest se najčešće prenosi na ljude putem vode ili tla kontaminiranih urinom ili izmetom glodara.
Simptomi mogu varirati od glavobolje i bolova u mišićima do krvarenja u plućima. Akutni oblik bolesti, poznat kao Weilova bolest, može izazvati žuticu, pa čak i zastoj bubrega. Lokalne vlasti u Sarajevu proglasile su epidemiju, što omogućuje uvođenje hitnih mjera, uključujući odavno potrebnu akciju čišćenja.
Dodatni komunalni radnici, opremljeni sredstvima za dezinfekciju, raspoređeni su da sprovedu „proljećno čišćenje“ javnih površina grada, a organizirano je i dodatno odvoženje smeća. Škole su dobile uputstva da očiste svoja igrališta, pokose travnate površine i provjere podrume u potrazi za glodarima.
Trenutni sveobuhvatni pristup u oštrom je kontrastu s ravnodušnim stavom protekle dvije godine, tokom kojih u Sarajevu nije bilo nikakvih mjera suzbijanja štetočina. zvaničnici za to okrivljuju propali tenderj za deratizaciju.
Ministar zdravstva Sarajevskog kantona, Enis Hasanović, opisao je situaciju kao „ne zdravstvenu krizu, već komunalnu krizu“, uzrokovanu neispunjavanjem osnovnih higijenskih obaveza od strane lokalnih vlasti.
No bivša direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Sebija Izetbegović, smatra da bi zdravstvena situacija mogla postati još gora. Sada kao zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, ističe da su „dobro uhranjeni štakori“ trenutačno toliko brojni u gradu da „možemo uskoro očekivati i hantavirus“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR