Izvještaj Evropske komisije: Napredak Crne Gore, zaostajanje BiH i Srbije, ograničen napredak Kosova

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države, navodi se u izvještaju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana.

Srbija i dalje zaostaje kada je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. U izvještaju je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usljed talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana.

Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocjenjuje, zaostaje u reformama usljed "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh entitetu Republika Srpska.

Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU.

U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvještaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije.

"Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da riješe", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i generalna ocjena za sve države kandidate da "proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina".

Pohvale Crnoj Gori

Crna Gora je, prema izvještaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja.

Ta zemlja je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja.

"Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU", piše u izvještaju.

Evropska komisija pohvalila je u izvještaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gdje su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuju nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa.

Ove reforme, prema ocjeni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate".

Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabilježen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu.

Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende.

Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi eura zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju.

Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). To, kako se navodi u izvještaju, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u eurima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade.

Primjena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope.

Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.

'Spor tempo sprovođenja reformi' u Srbiji

Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Evropska komisija je ocijenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen".

EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

"Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbjegava anti-EU retoriku", navodi se u izvještaju.

Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Bjelorusiju) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. 

"Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ostaje niska", navodi se u izvještaju i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU.

U izvještaju se navodi i da za EU predstavlja bezbjednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodjeljivanjem srpskog državljanstva.

Izvještaj ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usljed "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine".

"(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo", piše u izvještaju.

U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.

Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primjenjuju hapšenja i druge prisilne mjere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo".

To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika".

Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, u izvještaju se navodi da su u određenoj mjeri "neprimjereni uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji".

Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja".

Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, u izvještaju se navodi i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma.

Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dvije strane od 2011. posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa.

"I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obje strane rizikuju da propuste velike prilike", piše u izvještaju.

Srbija je, kako se navodi u izvještaju, jedna od zemalja koja je iskoristila dio novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

'Zastoj u reformama' u Bosni i Hercegovini

U izvještaju se navodi da se Bosna i Hercegovina (BIH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama".

"Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsjednik entiteta Republika Srpska je smijenjen sa funkcije, a prijevremeni izbori su zakazani za 23. novembar", navodi se.

Inače, bh entitet Republika Srpska nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

"Reforma državnih institucija radi obezbjeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju", piše u izvještaju.

U izvještaju se ukazuje i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

"Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto", piše u izvještaju.

Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta.

Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Ipak, u izvještaju BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.

Takođe, navodi se i da BiH još uvijek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.

'Podjele na političkoj sceni' otežavaju napredak Kosova

Napredak Kosova otežan je podjelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u izvještaju.

Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidata, iako je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. 

U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrijednostima EU.

Između ostalog, u nacrtu izvještaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mjera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno mjerama EU ljeta 2023. godine jer je blok procijenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spriječe nemire koji su izbili na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.

"Sledeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na sjeveru. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mjere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na sjeveru, nakon održavanja izbora".

Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na sjeveru – Sjevernoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku – pobijedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda.

Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podnijeli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donijela kosovska vlada.

Od Kosova se zahtijeva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rješenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. 

Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova posljednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora.

Očekivan dalji rad na reformama u Sjevernoj Makedoniji

Evropska komisija je u izvještaju ocijenila da Sjeverna Makedonija još nije usvojila neophodne ustavne izmjene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu dio većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala.

"Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina", piše u izvještaju.

Sjeverna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. U izvještaju se dodaje da je Sjeverna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa.

Ova zemlja se, prema ocjeni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se pridružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.

Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Savjeta za saradnju između vlade i civilnog društva u Sjevernoj Makedoniji i ocijenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja.

Sjeverna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama".

U izvještaju je naloženo da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji između Bugarske i Sjeverne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj vjeri od strane svih strana".

Napredak u reformama u Albaniji

Pregovori o pristupanju sa Albanijom dobili su, prema izvještaju, zamah sa više međuvladinih konferencija koja su dovele do otvaranja pregovora o pet klastera.

"Ovo jasno odražava čvrstu političku posvećenost Albanije", piše u izvještaju.

Albanija je, prema izvještaju, nastavila da napreduje u reformama, posebno pravosuđa i istakla se dobrim rezultatima Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) u slučajevima borbe protiv korupcije, aktivnom međunarodnom saradnjom protiv organizovanog kriminala i razvojem kapaciteta za finansijske istrage.

"Usvojeno je ključno zakonodavstvo o nacionalnim manjinama i zaštiti ličnih podataka. Zamah u procesu pregovora o pristupanju mora dovesti do daljeg ubrzanja reformi vezanih za EU, posebno u pogledu slobode medija, daljih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na visokom nivou, i promocije osnovnih prava, uključujući rodna pitanja, prava djeteta i pravo na imovinu".

Albanija je u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa EU, a među državama je koje su napredovale "u dizajniranju ili sprovođenju Šengenskih akcionih planova".

Ova zemlja je takođe iskoristila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

Albanija je, pored Crne Gore, izrazila namjeru da završi pregovore o pristupanju do 2026, odnosno 2027. godine.