Krajem prošle godine i početkom ove zabilježeno je više desetina zemljotresa na Balkanu i okolnim područjima.
U posljednjih mjesec desilo nekoliko većih zemljotresa na Balkanu.
Tresli su se Italija, Grčka, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija a potresi su se osjetili i na teritoriji Srbije.
Početkom januara je kod Plava u Crnoj Gori zabilježen jak zemljotres od 5,1 stepeni Rihterove skale, koji je pričinio i veću materijalnu štetu u opštinama Plav, Gusinje, Andrijevica i Berane. Iz crnogorskog Zavoda za seizmologiju su upozorili na moguću pojavu novih zemljotresa, što se i desilo 10. januara, a zatim i u noći između 16. i 17. januara - doduše, ti su bili dosta slabijeg intenziteta.
U posljednjih 48 sati zabilježena su dva veća zemljotresa i to u Grčkoj, gdje se tresla i Atina, a nakon njih je uslijedio niz manjih podrhtavanja tla. U proteklih nedjelju dana je zabilježeno četiri, a u proteklih mjesec čak 21 zemljotres.
Učestalost ovih potresa u našoj okolini izaziva strahove da nas možda uskoro može zadesiti neki mnogo jači zemljotres, poput onih koji su razorili centralnu Italiju prije dvije godine.
Doktori Stefano Parolai i Dario Slejko iz italijanskog Centra za seizmološka istraživanja pri Nacionalnom institutu za okeanografiju i geofiziku, rekli su za "Blic" da su najugroženiji djelovi Evrope na mjestima gdje se graniče evroazijska i afrička tektonska ploča.
"Mape seizmičkih hazarda Evrope jasno pokazuju da su najopasnija područja koja se nalaze na granici ploča između Evrope i Afrike; to su Apenini, istočni Alpi, Dinaridi i Helenidi. Štaviše, veliki potresi se javljaju i duž oblasti zvane Helenski, odnosno Egejski luk "- rekli su oni.
Kako su rekli, snažni zemljotresi su se dešavali i desiće se opet najvjerovatnije u ovim oblastima.
Oni su naveli i da je Italija posebno ugrožena jer se nalazi na trusnom područuju, ali i da su često smrtonosni zbog "ranjivosti postojećih zgrada".
"Osim Italije, najugroženije su i zemlje na istočnoj jadranskoj obali, Grčka i Turska" - rekli su italijanski stručnjaci.
Oni su istakli, da iako nauka sve više napreduje, još je daleko od mogućnosti predviđanja zemljotresa.
"S druge strane, zahvaljujući znanju koje smo pribavili proteklih decenija, procjene seizmičke opasnosti i rizika trebalo bi još bolje da koristimo za vođenje akcija usmjerenih na ublažavanje rizika i bolju pripremu u slučaju zemljotresa" - rekli su Parolai i Slejko.
I magistar Dejan Dragojević iz Republičkog seizmološkog zavoda Srbije je za "Blic" rekao da se zemljotresi ne mogu predvidjeti već da se mogu "proračunati parametri kretanja tla sa određenom vjerovatnoćom prekoračenja u određenom vremenskom periodu, a koji služe za projektovanje objekata".
On kaže da se ne radi o pojačanom broju zemljotresa na Balkanu.
"U „mirnoj“ godini na teritoriji Srbije locira se oko 1.000 zemljotresa, a u slučaju jačeg zemljotresa kojeg prati veći broj slabijih zemljotresa dva do tri puta više. Ovi zemljotresi su u najvećem broju manjih magnituda koje mogu da registruju instrumenti, a ljudi ih ne mogu osjetiti. Češće javljanje slabijih zemljotresa je uobičajena pojava. Recimo na jedan zemljotres magnitude 6.0 dogodi se približno 10 zemljotresa magnitude 5 i približno 100 zemljotresa magnitude 4" - rekao je on.
Na pitanje da li postoji opasnost po Srbiju i Crnu Goru od razornog zemljotresa kakav je zadesio Skoplje 1963. Dragojević je rekao da je to moguće.
"Zemljotres magnitude reda veličine zemljotresa u Skoplju 1963. moguće je da se dogodi na teritoriji centralne i južne Srbije. Kada je riječ o posljedicama takvog zemljotresa nisu moguća oštećenja koja su se dogodila u Skoplju zato što su prvi propisi za projektovanje zgrada u seizmičkim područjima doneti 1964., upravo nakon ovog zemljotresa, što znači da zgrade u Skoplju do 1963. nisu bile projektovane da izdrže ovako jak zemljotres. Na teritoriji Srbije u područjima u kojima se mogu očekivati zemljotresi magnituda do 5.9 Rihterove skale, procenat ovih zgrada u ukupnom fondu izgrađenih objekata je relativno mali, a pored toga ne znači da su sve zgrade izgrađene prije 1963. neotporne na zemljotrese. Iz tih razloga se ne mogu očekivati takva razorna dejstva" - rekao je stručnjak.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR