Bivša, glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković kaže u "Živoj istini" da su njene izjave često pogrešno interpretirane. Ostaje, međutim, pri stavu, da Crna Gora uvezeno meso ne testira na sve parametre koje kontroliše i Evropska Unija.
"Možemo da komentarišemo koliko je nešto bezbjedno i kvalitetno, onoliko koliko ga izanaliziramo i koliko smo sposobni da ispitamo parametre na osnovu kojih ćemo zaključiti o bezbjednosti i kvalitetu. Ja nikada nijesam tvrdila da je nešto nebezbjedno, ukoliko za to nijesam imala laboratorijski nalaz, odnosno dokaz."
Meso uvezeno iz Brazila smatra rizičnim jer u toj zemlji stoku i živinu hrane genetski modifikovanim proizvodima, a Crna Gora, tvrdi Mirjana Drašković, nije uradila nijedan test na GMO!
"A Zakon o genetski modifikovanim organizmima, posebno u dijelu nadležnosti za veterinarsku inspekciju, propisuje obavezu da uzimamo uzorke i da dostavljamo određenim akreditovanim laboratorijama koje to mogu da ispitaju," kazala je ona.
"Mi nikad nijesmo imali nikakvu bližu informaciju iz Brazila da bismo mogli biti sigurni na koji način se životinja hrani i kako se uzgaja, kolje, zamrzava, transportuje. Mi imamo potpuno drugačiji pristup u uzgajanju, klanju u odnosu na brazilski sistem. Mi za životinje koristimo stočnu hranu. Postoje indicije da oni koriste hranu tako što prerađuju izmet, da se izmet steriliše dodaju mu se vitamini, proteini i td... i da je proces proizvodnje jako ubrzan. To je tamo uobičajeno, jer su to najveći proizvođači. Zato je potrebno raditi kontrole."
Na pitanje dešava li se da nam meso, filovano hemikalijama prodaju kao svježe Drašković kaže.
"Svaki veliki proizvođač će drugačiju proizvodnju da obezbijedi za zemlje poput Njemačke, Italije, Francuske...one koje imaju laboratorije i koje imaju mogućnosti da dokažu ukoliko su pronašli nešto da ne valja i koje, kada to dokažu, imaju mogućnost da naplate eventualne štete raznim penalima..."
Odgovorna kontrola podrazumijeva i mogućnost da inspektor, ukoliko pronađe nepravilnosti, može da kažnjava. Drašković međutim upozorava.
"Novim Zakonom o bezbjednosti hrane kazne koje su bile 5000 eura za pravno lice i 500 za odgovorno smanjene su na 500 za pravna i na 30 za odgovorna lica. Vjerujte, kazne su stupile na snagu u oktobru 2015. i sada subjekti govore-kaznite me samo me puštite da radim. Isplati im se," zaključuje Drašković.
U Živoj istini, večeras od 19,50 (Antena M, Prva i Atlas TV) bivša glavna tržišna inspektorka govori i o ispravnosti i kvalitetu domaće hrane, pouzdanosti deklaracija, načinu uništavanja neispravnih namirnica i svojim problemima sa nadređenima zbog javnih nastupa u vezi sa bezbjednošću hrane.
mr
Apsolutno povjerenje u sve sto kaze i radi g. Draskovic... Šta reci o onima koji su duzni da na vrlo odgovoran nacin brinu o svojim gradjanima, a čija savjest i odgovornost je ravna nuli. Svođenjem kazni na tako mizeran nivo, svjesno podsticu kriminal u oblasti proizvodnje hrane. A zemlja ide ka EU.
Elf
Svako ko hoce da zna- zna da je Brazil najveca deponija hrane . Ono sto uvoze bogate zemlje i mi iz Brazila nije isto. Mi smo klijentela za otpad. Mi stitimo tajkunski uvoznicki lobi. Dobro bi bilo da seg. Sumovicu svaki dan servira meso iz Brazila, da snagom.licnog primjera pokaze kako je zdravo