Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Iguman Leontije Ninković: Isajia iz Onogošta je prvi svetitelj Ostroga (1)

| Postavio/la: Mirjana Dragaš

Iguman Leontije Ninković: Isajia iz Onogošta je prvi svetitelj Ostroga (1)

Priredio: Vladimir Jovanović

Spomenici manastira Ostroga”, članak iz 1911. godine Leontija Ninkovića, nastojatelja Ostroškoga manastira, tada katedre Zahumsko-raške eparhije autokefalne Mitropolije crnogorske - Crnogorske pravoslavne crkve, objavljen je u cetinjskome Danu – listu za nauku i književost” (I, sv. 3-4). Leontije je od 1916. do 1919. u egzilu duhovnik na dvoru kralja Nikole I Petrovića-Njegoša. Objavljujem najinteresantniji dio njegova članka koji se odnosi na arhivske zapise da je u Ostrogu i prije Sv. Vasilija Ostroškoga možda postojao, kako piše, manastirić”, te da ga je podigao i u njemu se molitveno podvizao Isaija od Onogošta (Nikšića), docnije preopoznat kao prepodobni svetitelj – o kome se danas gotovo ništa ne zna…

***

„Mojim dolaskom u man. Ostrog, gdje sam postavljen za nastojatelja manastira, odmah sam – prema mojoj zadaći – obratio pažnju, na ostroške starine, ne bi li iz njih što pozitivno doznao: o osnivaocu i vremenu postanja samoga manastira. Radi toga sam pregledao i prepisao sve natpise i zapise, sa crkava, ćelija, utvari i knjiga, u oba manastira. Osobitu sam pažnju poklonio staroj ostroškoj knjizi – (protokolu) tzv. ’Mali opšti list’, koju su ostroški kaluđeri nosili po Crnoj Gori, Hercegovini, Bosni i Boki, radi upisivanja dobrovoljnih priloga za man. Ostrog, u toku XVIII vijeka, i u koju su nastojatelji upisivali kupovice zemalja za man. Ostrog od godine 1740-1852.

Samo ime osnivaoca manastira i vrijeme kada je man. Ostrog osnovan, ne može se pozitivno utvrditi, jer do sada poznati izvori o tome ćute. A sijedi starci, pričaju ono isto, što je ostroški arhimandrit Nikodim Rajičević, prije 60 godina, pričao Vuku St. Karadžiću, i što je Vuk u svojim djelima i zabilježio, tj. da ga je zidao sv. Vasilije (1651. godine) i da su prije njega u pećini, gdje je sada Gornji manastir, živjeli neki pustinjaci. Ovo narodno predanje stoji u suprotnosti s poznatijem izvorima, koji se odnose na sv. Vasilija i manastir Ostrog.

Ostroški iguman Isaije od Onogošta (Nikšića), od sela Popa, u natpisu na svojoj zadužbini – svetokrstovskoj crkvi u Gornjem man. Ostrogu godine 1667. za sebe govori: da je unuk prvago, svetago i prepodobnago oca Isaija od Onogošta od sela Popa. Dakle, prema ovome natpisu, otac Isaije, od Onogošta od sela Popa, koga unuk mu iguman Isaije u natpisu pominje, bio je svetitelj, o kome naša crkvena istorija – do sada – ne zna ništa. Da nije bio zbilja svetitelj, ne bi ga unuk tijem imenom nazivao. Da li je sv. otac Isaije provodio svoj bogougodni život u man. Ostrogu i da li je njegovo sv. tijelo počivalo u ovome manastiru, to se ne može utvrditi. A prema nekim znacima, ima se razloga pretpostaviti, da nije isključena mogućnost, da jest.

Neki starci pričaju, da su čuli od svojih starih, da je prije sv. Vasilija u man. Ostrogu počivalo tijelo sv. Isaija, kao i to, da su ga Turci prije dolaska sv. Vasilija sagorjeli, a manastir porušili. Iz predanja se izgubilo, kada se ovo desilo, samo se tvrdi, da je bilo prije sv. Vasilija.

Ovaj je natpis od velike istorijske vrijednosti iz dva razloga. Prvo, što nam je sačuvao ime jednog domaćeg svetitelja, o kome nijesmo znali ništa, i drugo, što nam je omogućio – iako ne sasvim sigurno – da utvrdimo, da je man. Ostrog sazidan prije sv. Vasilija. Da nije otac Isaije faktički bio svetitelj, ne bi ga tijem imenom iguman Isaije smio nazivati u natpisu na svojoj zadužbini – svetokrstovskoj crkvi – koju je zidao za života i sa blagoslovom sv. Vasilija, niti bi mu to sv. Vasilije, kao nadležni mitropolit dozvolio.

Tako isto, da je sv. Vasilije sazidao man. Ostrog, ne bi dozvolio igumanu Isaiju, da o svome trošku, za njegova života i s njegovim blagoslovom zida crkvu u njegovoj zadužbini, koja je bila i nepotrebna, niti bi iguman Isaije imao razloga da ovo zahtijeva. Prema ovome, rekli bi, da je iguman Isaije imao osnovnih razloga i zajedno i za drugo.

Iguman Isaije, u natpisu na svojoj zadužbini, svoga đeda, sv. oca Isaija naziva: ‘prvim’. Ni ovo iguman Isaije nije učinio bez nekog jakog razloga. Na osnovu ovoga naziva ima razloga misliti, da se sv. otac Isaije, prvi nastanio u ostroškoj pećini i u njoj se podvizao u postu i molitvi, pa možda i prvobitni manastirić načinio.

Istina, ovo se za sada još ne može utvrditi, ali ima osnova, da se ovako misli, jer u protivnom slučaju, kao što smo naprijed rekli, niti bi iguman Isaije imao razloga, da crkvu gradi, ni da u njenom natpisu svoga đeda naziva prvim ni svetim, niti bi mu to sv. Vasilije dozvolio. U selu Popima, kod grada Nikšića, u rodnom mjestu sv. Isaija i igumana Isaija ima u jednoj litici jedna mala crkvica, u koju se može uljeći pomoću drvenijeh basamaka (skala).

Seljani pričaju, da je ovu crkvicu zidao neki podvižnik Isaije i da se u njoj dnevno i noćno Bogu molio, kao i to da se otud uklonio uslijed turskoga zuluma. Dalje pričaju da je u selu Popima postojao manastir i da se u nj bio nastanio sv. Vasilije kada je iz Trebinja pobjegao. Natpis sa ostroške crkvice osnažuje ovo narodno predanje ukoliko se tiče crkvice u Popima, da je taj podvižnik bio sv. Isaije, koji se u ostroškom natpisu pominje”...

(Nastavlja se)

JOŠ VIJESTI:

Iguman Leontije Ninković: Manastir Ostrog je sazidan prije Sv. Vasilija (2)

Ostavi komentar

0/300