Za redovnu rubriku Antene M, direktorka Narodnog muzeja Anastazija Miranović izdvaja autore koji su igrali, i dalje igraju formativnu ulogu u njenom životu, jer istinska umjetnost, kako dodaje, nema vremenskih odrednica.
***
Preferiram egzistencijalističku filosofiju i književnost, pa tako i noseće figure tog pravca u književnosti; u prvom redu F.M. Dostojevski, čiji roman "Zapisi iz podzemlja" predstavlja preteču egzistencijalistikih djela.
Kafkin "Proces", Kamijev "Stranac", Sartrova "Mučnina"... Ovi romani, svaki na svoj osoben način, zapravo pričaju istu priču artikulišući vječita pitanja, pokušavajući ih odgonetnuti (što u suštini čini esenciju velikih umjetnosti). Govore o (bez)smislu postojanja, predrasudama, vječitim dilemama, te filozofiji apsurda i koliko su vrijednosni kriteriji zapravo projekcija naše subjektivne svijesti. Interesantna su poređenja sa današnjim vremenom i mjestom pojedinca u sistemima, društvu i sl...
Takođe, pisci koji su na mene veoma uticali, i kojima se rado vraćam su T. Man (Budenbrokovi, Doktor Faust, Manove pripovijetke), te pisci tzv. “romana toka svijesti"; V. Fokner (Buka i bijes), V. Vulf (Gospođa Dalloway, K svjetioniku, Valovi, ali i njene kratke priče i eseji), Dž. Džojs (Portret umjetnika u mladosti, Uliks...), M. Prust(opus od sedam romana "U traganju za izgubljenim vremenom")... Posrijedi su psihološki iznijansirani romani koji se maestralno i samosvojno bave čovjekom, društvom, vremenom, identitetima…
***
Anastazija Miranović obavljala je nekoliko značajnih funkcija u crnogorskim institucijama kulture, a od 2018. je na čelu Narodnog muzeja. Po struci je istoričarka umjetnosti, a doktorirala je na tezi iz oblasti kulturnog turizma. Priredila je veći broj umjetničkih monografija i kataloga; selektovala prestižne salone i izložbe, a godinama se bavi i modnim dizajnom.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR