Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Šta pročitati? Predlozi Narodne biblioteke Radosav Ljumović

| Postavio/la: Zerina Ćatović

Šta pročitati? Predlozi Narodne biblioteke Radosav Ljumović

Ove sedmice književne preporuke ne stižu nam od jedne osobe, već od najstarije ustanove kulture u Podgorici – Narodne biblioteke Radosav Ljumović. S fondom od nekoliko stotina hiljada jedinica kojima biblioteka raspolaže, svakako ne biramo najbolje ili najznačajnije; već na onu beskonačnu listu “Šta pročitati” dodajemo relativno novo i zanimljivo štivo za koje se rijetko čuje.

***


Fernando Pesoa: Heteronimi

Jedan od najvećih pjesnika XX vijeka stekao je svjetsku slavu zahvaljujući svega trećini onoga što je stvoreno pod njegovim perom. Najveći dio je, u vidu ispisanih svezaka i hrpe papira, rukopisnih i mašinopisanih, ostao u velikom koferu nađenom poslije njegove smrti.

Pesoa i njegovo djelo su čudesna zagonetka i zato preporučujemo ovu knjigu; da bismo dokučili nešto o njenim mogućim rješenjima. I ovo djelo je svojevrsni Pesoin autoportret, a čine ga eseji, zapisi, manifesti, dijalozi, pisma i razni nacrti.

Stranice ovdje prevedene su, na neki način, bez heteronimne koprene književne fikcije. On piše, a uz njega pišu svi njegovi heteronimi, i rukopise trpa u kofer, i tako sve do smrti, 1935. godine.

Sesar Antonio Molina: Gradovi u kojima umine bol

Tekstovi Sesara Antonia Moline, španskog pjesnika i prozaiste, sabrani u knjizi "Gradovi u kojima umine bol" pisani su u proteklih nekoliko godina kao plod piščevih putovanja i njegovih vezanosti za gradove iz različitih krajeva svijeta i za pisce koji su obilježili i utemeljili simboličke slike tih gradova.

Ufikcijskim memoarima velikog španskog pisca prepliću se činjenice i fikcija, viđeno i imaginirano, dokument i priča. Nesvakidašnja intelektualna avantura pisca koji hrli u susret obližnjim i dalekim, poznatim i sasvim nepoznatim gradovima i kulturama, jezicima i sudbinama.

Laš Svensen: Filozofija usamljenosti

Usamljenost po definiciji podrazumijeva neprijatnost ili bol usljed kakvog nedostatka u odnosu prema drugima. Čežnja je nužan sastavni dio usamljenosti, a podrazumijeva želju da se ukloni fizička ili mentalna udaljenost od nekog ko nam je važan. To je potreba za nečijim prisustvom. Može da bude i čežnja za većom bliskošću s nekim ko jeste prisutan. Usamljenost je emotivna reakcija pojedinca na nezadovoljenu potrebu za zajedništvom. Važno je utvrditi da je usamljenost osjećanje, jer se često miješa s drugim fenomenima, posebno sa samoćom. Biti sam, i biti usamljen, dva su različita fenomena.

“Ova knjiga je rezultat mog pokušaja da utvrdim šta su samoća i usamljenost, koga usamljenost pogađa, zašto osjećaj usamljenosti nastaje, traje i nestaje, i kako se možemo odnositi prema usamljenosti kao pojedinci i kao društvo”, kazao je autor, inače norveški profesor filozofije.

Mnogi tvrde da danas živimo u "dobu usamljenosti" i da je posredi "epidemija usamljenosti". Nemamo, međutim, osnova za tvrdnju da je ovo osjećanje danas rasprostranjenije nego ranije.Osnovni problem našeg doba možda se ne sastoji od toga što imamo previše usamljenosti, već što imamo premalo samoće. Važno je da naučimo da podnosimo usamljenost, da preuzmemo odgovornost za nju i po mogućstvu je pretvorimo u blagotvornu samoću.



Mičio Kaku: Ajnštajnov kosmos

Knjiga Ajnštajnov kosmos predstavlja kratak i jezgrovit vodič u uzbudljiv i zavodljiv svijet moderne fizike izgrađen na pepelu starih teorija i sukobu dvije vodeće struje u fizici - kvantne mehanike i relativistike.
Mičio Kaku, profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Njujorku govori o naučnom, političkom i emotivnom životu najvećeg naučnika našeg doba Alberta Ajnštajna, istovremeno pričajući i o divljem XX vijeku, o vremenu velikih ratova i još većih otkrića, zloupotreba nauke i ljudi, o nacizmu i pacifizmu, ljubavi i mržnji.


Teri Iglton: Nakon teorije

Igltonovi radovipredstavljaju nezaobilaznu literaturu svakome ko se bavi naukom o književnosti, a sveprisutne su na univerzitetima te u akademskim i intelektualnim krugovima. Premda je polje njegovog interesovanja široko i obuhvata književnu kritiku, teoriju i publikacije za širu čitalačku publiku, odnos književnosti i ideologije dominantna je tema njegovih knjiga.

Studija „Nakon teorije“ nimalo ne zaostaje za Igltonovim najboljim tekstovima i predstavlja sumiranje savremene akademske scene kada je riječ o književnoj teoriji i kulturološkim studijama. U njoj autor ispituje razloge nekadašnjeg uspona i današnjeg pada teorije, nastanak kulturoloških studija i rušenje barijera između visoke i niske kulture, te postavlja pitanje da li naša opsjednutost kulturom znači da smo previdjeli bitne stvari.
Upozoravajući na to da je teorija sve manje prisutna, on naglašava kako je vrijeme da se suočimo s esencijalnim istinama koje je postmodernizam poricao – pitanjem ljubavi, zla, smrti, morala, metafizike, religije i revolucije, pošto su ova pitanja danas bitnija nego ikada“, zapisuje prevodilac Petar Penda u predgovoru.

***

Do ovih naslova, kapi u moru u bibliotečkom fondu, lako ćete doći kao član biblioteke Radosav Ljumović. Godišnja članarina košta pet eura, a u matičnoj zgradi u centru Podgorice Narodna biblioteka korisnicima nudi i četiri čitaonice. Fond se obogaćuje svakog mjeseca zanimljivim naslovima, a o novinama i ostalim preporukama čitajte na sajtu nbpg.me i fejsbuk stranici Biblioteke.

Ostavi komentar

0/300