Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Drmeš za Pendarovskog

| Postavio/la: Mirjana Dragaš | Izvor: portalnovosti.com

Drmeš za Pendarovskog Foto: Beta/AP

Piše: Zoran Daskalović

Nakon novog imena Sjeverna Makedonija dobila je i novog predsjednika – Stevu Pendarovskog. Kao što je njegov stranački šef i lider Socijaldemokratske stranke (SDSM) Zoran Zaev preuzeo premijersku funkciju od bivšeg lidera VMRO-DPMNE-a Nikole Gruevskog, i Pendarovski će na predsjedničkoj funkciji naslijediti člana donedavno vladajuće stranke Đorđa Ivanova. SDSM će nakon parlamenta i vlade pod svojom kapom imati i predsjedničku funkciju.

Predsjednički izbori prvi su izbori koji su održani nakon što je vlada Zorana Zaeva potpisala sporazum s Grčkom i dobila većinsku parlamentarnu podršku za promjenu imena države kao ključnu točku tog sporazuma, kojim se Grčka pak obavezala da će prestati blokirati početak makedonskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Izborna pobjeda Pendarovskog stoga poručuje da je većina makedonskih birača podržala odluku socijaldemokrata Zorana Zaeva da kompromisnom promjenom imena države raskrči put Sjeverne Makedonije prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.

No pojedini su regionalni mediji, analizirajući post festum berlinski samit zapadnobalkanskih lidera koji su sazvali Angela Merkel i EmmanuelMacron, konstatirali da je on sazvan, između ostalog, zato da bi njemačka kancelarka licem u lice objasnila makedonskom premijeru Zaevu zašto se Njemačka neće moći suglasiti s davanjem Makedoniji statusa kandidata za članstvo u EU-u već koncem lipnja ili početkom srpnja, iako je ona sporazumom s Grčkom i promjenom imena u Sjeverna Makedonija ispunila sve uvjete koji su se od nje tražili kako bi započela pristupne pregovore s EU-om.

Zbog većinskog raspoloženja njemačkih birača protiv proširenja Unije na zapadnobalkanske zemlje, njemačka vladajuća koalicija navodno strahuje da bi joj podrška daljnjem proširenju štetila jer bi joj zbog toga dio birača mogao okrenuti leđa i prikloniti se sve snažnijoj desnici, koja populistički plaši birače ne samo najezdom migranata iz Azije i Afrike nego i s Balkana.

Kako se isti i još drastičniji procesi odvijaju i u drugim, ponajprije zapadnoeuropskim starim članicama Unije, najavljeno i obećano lipanjsko davanje kandidatskog statusa Sjevernoj Makedoniji i Albaniji u medijskim je kalkulacijama postalo upitno.

A članstvo u NATO-u i Europskoj uniji bili su krucijalni argumenti Socijaldemokratskoj stranci premijera Zaeva i njezina kandidata Steve Pendarovskog u kampanji za izbor makedonskog predsjednika, kao što su tim članstvom branili i odluku o promjeni imena države u Sjeverna Makedonija.

Stevo Pendarovski je u nedjelju na predsjedničkim izborima pobijedio kandidatkinju VMRO-DPMNE-a Gordanu Siljanovsku Davkovu. Pendarovski je kao zajednički kandidat SDSM-a i albanske stranke Demokratska unija za integraciju (DUI) dobio 423 tisuće glasova (51,8 posto), a Siljanovska Davkova 364 tisuće glasova (44,6 posto). 

VMRO-DPMN-e i njegova kandidatkinja u kampanji se nisu protivili makedonskom članstvu u NATO-u i EU-u, nego im je glavna karta na koju su igrali bila tvrdnja da je promjena imena države preskupa cijena kojom Makedonci plaćaju to članstvo jer su se preimenovanjem države navodno odrekli nacionalnog identiteta.

Makedonski parlament je prije četvrt stoljeća (1993. godine) odlučio da je prioritetni cilj Makedonije da postane članicom Europske unije i NATO-a. Od tada do danas sve relevantne lijeve i desne makedonske stranke zalagale su se za ostvarenje tog cilja.

No Socijaldemokratska stranka je na koncu jedina imala petlju da prelomi i pristane na promjenu službenog naziva države, doduše nakon što je Ciprasova vlada u Grčkoj kompromisno pristala da u njemu ostane makedonsko ime, unatoč protivljenju grčke opozicije i brojnih građana i birača.

Zbog svega toga, pa i zbog izgubljenih 26 godina koliko je prošlo otkad je započelo makedonsko putovanje prema Uniji, eventualno odgađanje davanja kandidatskog statusa Sjevernoj Makedoniji bilo bi političko iživljavanje nad njezinim građanima, ali i poruka čitavoj zapadnobalkanskoj regiji da za nju vrijede neka posebna pravila i kriteriji koji se kreiraju od danas do sutra. Ništa novo, mnogi bi zaključili.

Problem je, međutim, što se takvom primjenom fluidnih kriterija, pa čak i kad se njima samo kalkulira, izazivaju i potiču konflikti i podjele u balkanskim zemljama koji i bez toga stalno tinjanju, a s njima dobivaju novi zamah i snagu.

I kampanja za makedonske predsjedničke izbore svjedoči da su već i priče o mogućnosti da Sjeverna Makedonija neće sljedećeg mjeseca dobiti status kandidata produbile podjele koje među Makedoncima traju otkako im je država dobila novo ime.

 VMRO-DPMNE i medijski analitičari koji su mu skloni već sada tumače izborne rezultate dokazujući da Zaevljevi socijaldemokrati ubrzano gube podršku makedonskog biračkog tijela i da je njihov kandidat pobijedio zahvaljujući podršci birača albanskog DUI-ja, što će ta stranka itekako naplatiti u korist svealbanskih interesa, a ne samo u interesu makedonske albanske zajednice.

Svoje tvrdnje potkrjepljuju podacima da je VMRO-DPMNE na predsjedničkim izborima dobio preko 40 tisuća glasova više nego na prošlim lokalnim izborima, a SDSM oko 70 tisuća manje. Pritom su VMRO-ovci dobili većinsku biračku podršku u skoro svim općinama i gradovima s većinskim makedonskim stanovništvom, a SDSM-ov kandidat je u općinama i gradovima s većinskim albanskim stanovništvom osvojio oko 90 tisuća glasova više od kandidatkinje VMRO-a.

Makedonski istok i jug glasali su za kandidatkinju VMRO-DPMNE-a, a sjeverozapad za izabranog predsjednika Pendarovskog.

Pendarovski je u svom postizbornom govoru krenuo odmah gasiti požar podjela poručivši da je pobijedio zahvaljujući tome što se većina građana ‘neovisno o svojoj etničkoj, političkoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti, ujedinila i riješila da zajedno produžimo naprijed’.

Obećao je i da će ‘posvećeno služiti svima i biti predsjednik svima, Makedoncima, Albancima, Romima, Turcima, Srbima, Bošnjacima i svim drugim građanima’, zaključivši da njegov izbor Sjevernoj Makedoniji otvara zajamčeni put ka NATO-u i Europskoj uniji. Slično je govorio i stranački lider i premijer Zoran Zaev uvjeravajući makedonske građane da će Sjeverna Makedonija ubrzo postati članica NATO-a i da će odmah započeti pristupne pregovore s EU-om.

Ako se to ne dogodi, kako najavljuju pojedini mediji, političke i druge podjele i sukobi u Sjevernoj Makedoniji sve će se teže moći kontrolirati i usmjeravati, a i bez toga je već narušena njezina unutarnja stabilnost i društvena harmonija.

Kako je pritom makedonsko-grčki sporazum trebao Europskoj uniji poslužiti kao uzor drugim zapadnobalkanskim državama kako da svoje sporove i razlike razriješe kako bi sve skupa brže postale članice Unije, daljnja destabilizacija Sjeverne Makedonije odgađanjem odluke o njezinu kandidatskom statusu i svima drugima na zapadnom Balkanu nametnula bi pitanje jesu li ulaznice za EU postale preskupe i isplati li se za njih žrtvovati unutarnji mir i stabilnost balkanskih država, a sve zbog toga kako bi bogatije i razvijenije članice Unije spriječile prodor populističke desnice prema vrhovima vlasti u njima, pa i po cijenu da ista i radikalnija desnica zavlada zapadnobalkanskim državama.

Ostavi komentar

0/300