Ramović u DRV: Oni koji odlučuju o razvoju ne slušaju privredu

Nepredvidivost koja karakteriše privredni ambijent u Crnoj Gori, budući da se odluke koje se odnose na preduzetnike uglavnom donose naprasno i velikom dinamikom, što prilagođavanje novim okolnostima čini težim jedna je od ključnih prepreka s kojom se privreda suočava, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi osnivač i vlasnik kompanije Put Gross Haris Ramović.

“Mnogo toga je postavljeno u našem društvu obrnuto od onoga kako bi trebalo biti. U politici se ovdje donose s vrha, umjesto da se saberu inicijative koje su iz mjesnih zajednica, iz gradova i tako dalje, pa da im to bude stav, u politici se uglavnom stavovi gore donose. Ista je situacija i sa privredom. Oni koji odlučuju o razvoju države, koji daju podršku za razvoj – oni ne slušaju privredu, ponašaju se kao da su oni ti koji su zaduženi da projektuju, da se hvale, da su oni uradili to i to, umjesto da je obrnuto. Da saslušaju privredu, da s njom komuniciraju i tamo gdje je privred da kaže da ima prostora, da to sagledaju i da daju punu podršku, brzo, efikasno, da ne bi kasnili", istakao je on.

Osvrćući se na vrijeme u kojem je počeo samostalni biznis Ramović je podsjetio da je ključni problem za one koji su imali ideje bio nedostatak sredstava za pokretanje posla, s obzirom na to da kreditnih linija nije bilo.

Danas je, kako ocjenjuje, situacija drugačija, jer finansijska podrška postoji, ali je ono što izostaje saradnja između privrede i institucija koja bi omogućila onima koji imaju ideje da dobiju pristup sredstvima iz fondova Evropske unije, koja, kako ističe, subjekti iz Crne Gore nijesu iskoristili u onoj mjeri u kojoj sui m bila na raspolaganju.

“Danas je ambijent za one koji hoće da rade, koji imaju programe, projekte koji su procijenjeni kao realni projekti koji mogu da zažive – za njih novaca ima. Samo je pitanje koliko smo uporni, koliko se dobro organizujemo, koliko dobru i efikasnu saradnju imamo sa onima koji odlučuju o tom novcu, jer su procedure užasno spore. Nema namjere da se kroz proceduru zaustavi program, ali je pregovaranje. Na jednoj strani oni koji su navikli da odlučuju, a na drugoj strani mi koji mislimo da treba samo da doizvadljamo sa idejom i da nam se da novac da sa njim radimo. Ni jedni ni drugi nismo u pravu. Administracija je, da kažem, previše zategnuta u smislu da se ne promaši, a mi lagano vlazimo i vjerujemo u ono što mislimo”, istakao je naš sagovornik.

Osim institucionalne podrške onima koji imaju ideje, sagovornik Antene M naglasio je i da bi trebalo unaprijediti saradnju države i privrede kada je u pitanju donošenje odluka koje ih se tiču. Eliminisanje biznis barijera, kako naglašava, jeste dalo pojedine vidljive rezultate, ali napominje da to ne bi smjelo da se dešava tako da dugoročno destabilizuje sistem, posebno kada je riječ o doprinosima za zdravstvo.

“Teško je nekome ko se pozicionira na duži rok da shvati sistem koji funkcioniše i istovremno predvidjeti sistem koji dolazi, jer se kod nas brzo mijenjaju zakoni, brzo se mijenjaju poreske osnove, brzo se mijenjaju doprinosi i tako dalje. Ima nekih pomaka, da ne kažem, kad je u pitanju privreda, ima određenih rasterećenja za privrednike, ali isto tako mislim da sa ovakvim fiskalnim kapacitetom, sa ovakvim, država slabi, slabe funkcije države, vlašim se da će za kratko vrijeme doći, da ne imamo tu opštu stabilnost servisa koje je država treba da pruži svojim građanima, posebno kad je u pitanju zdravstvo, pa i mnoge druge djelatnosti”, naglasio je Ramović.