Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu uskoro bi trebalo da bude stavljen van snage i da se donese novi koji će urediti to pitanje na optimalan način, najavljeno je iz Ministarstva ekonomije.
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić kazala je da je formirana radna grupa koja će se baviti problematikom u vezi sa deklarisanjem robe na Brajevom pismu, što je proces za koji je potrebno vrijeme.
“U međuvremenu, u narednih nekoliko dana trebalo bi da bude pripremljen novi pravilnik koji će staviti van snage važeći i koji će biti optimalno primjenjiv”, rekla je Jakić na na sjednici Odbora udruženja trgovine u Privrednoj komori (PKCG).
Članovi Odbora su ocijenili da je Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu, donijet u julu prošle godine, neprimjenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan, potencirajući da takvo normativno rješenje ne postoji u svijetu.
Pravilnik se, kako je saopšteno iz PKCG, odnosi na sredstva lične i higijene prostora i obuhvata nekoliko hiljada artikala. Na prethodnoj sjednici Odbora udruženja trgovine je saopšteno da, iz tih razloga, članovi Odbora neće označavati proizvode na Brajevom pismu.
Jakić je kazala da je inspektorima, po tom osnovu, tokom prošle godine, podnijeto oko 260 prijava, dok je od početka godine bilo preko 50 prijava, te da se pred nadležnim sudom vode prekršajni postupci.
Nakon brojnih apela trgovaca saopštenih posredstvom PKCG, na sastancima sa premijerom Duškom Markovićem, sjednicama Odbora udruženja trgovine i na Savjetu za konkurentnost, najavljeno je skoro rješenje tog pitanja.
Privrednici su ukazali na to da donošenje novog pravilnika nije trajno rješenje, već je iz Zakona potrebno ukloniti obavezu označavanja artikala Brajevom azbukom.
Predsjednik Odbora Jovan Lekić smatra da je neophodno smanjiti broj proizvoda, a povećati kvadraturu trgovinskih objekata na koji se odnosi Pravilnik.
“Predlažem da se Pravilnik odnosi samo na šampone od litra i prodajne objekte površine preko tri hiljade kvadrata”, dodao je Lekić.
On je ocijenio da bi takvo rješenje doprinijelo da se izbjegnu kazne po osnovu podnijetih prijava, pošto većina proizvoda na čije (ne)označavanje se odnose više ne bi bilo obuhvaćeno Pravilnikom.
“Kazne po ovom osnovu uopšte nijesu male, jer iznose od 1,7 hiljada do 20 hiljada EUR”, rekao je Lekić.
Na sjednici Odbora udruženja trgovine raspravljano je i o neradnoj nedjelji u trgovinskim objektima, pri čemu su privrednici kazali da ona nije u duhu inicijative privrednika koji smatraju da je bolje rješenje omogućiti rad nedjeljom u jednoj smjeni.
Privrednici smatraju da je potrebno da se uradi studija primjene Zakona koja će se negativno odraziti ne samo na privredu, posebno turističku, već i na prihode budžeta i zaposlenost.
Oni su posebno ukazali na to da je potrebno brzo naći rješenje kako se ne bi primjena Zakona odrazila na predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Jakić je rekla da je novi Zakon o radu još decidnije utvrdio da je nedjelja neradni dan u sedmici i podsjetila da se čeka ocjena ustavnosti Zakona o neradnoj nedjelji.
Potpredsjednica PKCG Ljiljana Filipović najavila je za sredinu aprila sjednicu Odbora udruženja turizma, na kojoj bi uz učešće predstavnika trgovine bila prezentovana analiza efekata neradne nedjelje na ta dva sektora, pa je pozvala privrednike da pomognu njenoj izradi dostavljanjem neophodnih podataka.
Privrednici su informisani o pregovorima sa Organizacijom za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju zaključivanja sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom formatu.
Jakić je kazala da će, s obzirom na to da je izostao dogovor privrednika i te organizacije po ovom pitanju, Ministarstvo ekonomije odrediti privremenu tarifu po ugledu na najbolju praksu iz okruženja.
Generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja, Slađana Pavlović, prezentovala je na sjednici Doing Business izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja i njegovu važnost za unapređenje poslovnog ambijenta.
U novom Doing Business izvještaju Crna Gora je zauzela 50. mjesto na listi 190 rangiranih zemalja. U poređenju sa prošlogodišnjim izvještajem, Crna Gora je povećala ocjenu za 1,07 i zadržala isti rang.
Načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka Bojana Radojević istakla je značaj saradnje sa poslovnim subjekatima kao važnog izvora podataka.
“Potrebno je da pravovremeno i potpuno popunjavate naše upitnike kako bismo mogli da kvalitetno odgovorimo svim zahtjevima Vlade, Privredne komore i ostalih institucija kojima podaci koriste za izradu analiza”, rekla je Radojević.
Ratko Nikolić iz BI Consultinga prezentovao je usluge te kompanije koje doprinose boljem poslovnom odlučivanju. Njihove servise koristi više od 300 preduzeća, finansijske institucije, uključujući sve poslovne banke. Njihov sajt binfo.me sadrži podatke o firmama u Crnoj Gori i regionu koji se ažuriraju na dnevnom nivou.
“Potencijalni partneri, na osnovu podataka koje obezbjeđujemo, mogu da ocijene nivo rizika poslovanja sa pojedinim kompanijama”, rekao je Nikolić.
Na sjednici je usvojena informacija o poslovanju u sektoru trgovine u prošloj godini, kada je ostvaren promet u trgovini na malo od 1,51 milijardu EUR, što je 5,9 odsto više u odnosu na 2018.
“Prosječna bruto zarada u trgovini iznosila je 569 EUR i bilježi rast od četiri odsto. Trgovina je zapošljavala 39,83 hiljade radnika, što je 6,6 odsto više u poređenju sa 2018. godinom”, navodi se u informaciji.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prošloj godini iznosila je 3,02 milijarde EUR, što je 2,1 odsto više nego 2018.
U cilju unapređenja poslovanja u sektoru trgovine u narednom periodu neophodno je staviti van primjene novi Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu, nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelegalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljivanja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavljivanja prihoda.
Takođe, potrebno je pojačati kontrolu trgovine akciznim proizvodima, posebno kontrolu nelegalne ulične prodaje, kao i razmotriti smanjenje doprinosa na zarade.
Prijedlog je i uvođenje neoporezivog dijela zarade, kako bi se obezbijedile više zarade za zaposlene u trgovini, a i na taj način bi se mogla povećati minimalna cijena rada.
Privrednici smatraju da je u cilju prevazilaženja problema čestih kontrola na granici odnosno uzorkovanja potrebno uspostaviti efikasniji sistem analize rizika, kako bi kontrole bile ciljane, i kako se ne bi stvarali dodatni troškovi privredi te sagledati mogućnost sniženja cijena analiza.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR