Teški akutni hepatitis nepoznate etiologije nije registrovan u Crnoj Gori, ali je neophodno poštovanje opštih preventivnih mjera sa posebnim akcentom na higijenu ruku, poručuju iz Instituta za javno zdravlje.
Pedijatrica-gastroenterološkinja iz Instituta za bolesti djece dr Dušanka Novosel za Pobjedu navodi da se u toj ustanovi ne liječi nijedno dijete čija bi klinička slika upućivala na akutni hepatitis bilo koje vrste.
Pojava novog tipa hepatitisa još nije potvrđena ni u regionu, ali je devetogodišnji pacijent iz Srbije, koji je hospitalizovan na Institutu za majku i dijete „Dr Vukan Čupić“ u Beogradu, i ljekari sumnjaju na tu bolest.
Novosel u odgovorima za Pobjedu navodi da su na oprezu zbog pojave novog soja hepatitisa u Evropi.
"Ono što znamo je da je populacija do 16 godina pogođena ovom bolešću i da ovaj hepatitis, u odnosu na druge, desetostruko češće dovodi do popuštanja jetre koja zahtijeva hitnu transplantaciju", upozorila je Novosel.
Dodaje da još nije jasan tačan uzročnik bolesti, ali je medicina najpribližnija teoriji da je virusnog porijekla.
"Ono što roditelji treba da znaju jeste da je pranje ruku, kao i kod, na primjer, zarazne žutice osnov prevencije. Ukoliko kod djeteta primijete povišenu temperaturu, povraćanje ili ukoliko uoče taman urin, treba hitno da se jave ljekaru", poručuje Novosel.
Preporuka je da i djeca i u školama koriste dezinfekciona sredstva za ruke i da, koliko je moguće, izbjegavaju školske toalete.
IJZ prati stanje
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore navode da u saradnji sa javno-zdravstvenim međunarodnim partnerima prate pojavu teškog akutnog hepatitisa.
Ističu da je oko 10 odsto djece, od ukupnog broja prijavljenih, zahtijevalo transplantaciju jetre, i do sada je prijavljen jedan smrtni ishod.
Kako navode iz IJZ, detaljna epidemiološka i laboratorijska istraživanja u svijetu su u toku kako bi se utvrdila osnovna etiologija teškog akutnog hepatitisa. Slučajevi su testirani na niz različitih uzročnika, a najčešće pronađeni patogeni su adenovirus i SARS-CoV-2
Navode da je do kraja aprila 2022. u Velikoj Britaniji prijavljeno 114 slučajeva, Italiji 17, Španiji 13, Izraelu 12, Danskoj 6, Irskoj pet, Holandiji četiri, Norveškoj, Austriji i Francuskoj po dva, te Njemačkoj, Belgiji, Rumuniji, Poljskoj i Japanu po jedan slučaj.
"Kod oboljele djece dominantni su gastroinestinalni simptomi – bol u trbuhu, dijareja, povraćanje, povećane vrijednosti enzima jetre (ALT ili AST iznad 500IU/L) i žutica. U većini slučajeva djeca nijesu imala povećanu tjelesnu temperaturu", ističu iz Instituta za javno zdravlje.
Detaljna epidemiološka i laboratorijska istraživanja su, kako navode, još u toku, kako bi se utvrdila osnovna etiologija bolesti. Slučajevi su testirani na niz različitih uzročnika, a najčešće pronađeni patogeni su adenovirus i SARS-CoV-2.
"Zemlje u kojima su registrovani slučajevi obolijevanja pojačale su sistem nadzora. Za sada nije registrovan nijedan sumnjiv slučaj navedenog akutnog hepatitisa nepoznatog porijekla u našoj zemlji. Neophodno je poštovanje opštih preventivnih mjera sa posebnim akcentom na higijenu ruku", zaključuju iz Instituta za javno zdravlje.
Oprez
Dječak iz Srbije, prema informacijama dostupnim iz medija u toj zemlji, osjeća se dobro, ali je njegova jetra u teškom stanju, zbog čega će ostati u bolnici na posmatranjima kako bi ljekari utvrdili da li je dijagnoza bolesti novi tip hepatitisa i kako bi pokušali da mu pomognu.
Nova.rs prenosi da protokol o liječenju još ne postoji, a da simptomi koje dječak ima ukazuju na novi tip hepatitisa, ali da se još uvijek radi na ispitivanju.
"Ovo je nova bolest u svijetu i kod nas, tako da moramo biti veoma pažljivi. Dječak je klinički u dobrom stanju, ali je žut. Ne žali se na bolove, ali je njegova jetra u teškom i lošem stanju i zabrinjava nas to što se kod 10 odsto malih pacijenata jetra ne oporavi", rekao je za Nova.rs dr Dragan Prokić, pedijatar i gastroenterohepatolog, načelnik Odjeljenja za ispitivanje i liječenje bolesti organa za varenje u Institutu za majku i dijete.
Dječak za sada nije životno ugrožen, ali spada u teške pacijente jer njegova jetra nije u stabilnom stanju.
Ljekari navode da ako roditelji primijete da je dijete malaksalo i da nema apetit, moraju mu uraditi biohemijske analize, te da ne zanemaruju ove simptome kod djece već da odmah konsultuju ljekara.
Deficit vakcina za hepatitis B
Pobjeda je nedavno pisala da u Crnoj Gori nema vakcina protiv hepatitisa B, na što su nam se požalili roditelji koji su vodili djecu na redovnu vakcinaciju. Iz Montefarma nam je tada rečeno da će ta vakcina u našoj zemlji biti dostupna tek u septembru.
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da oni ne nabavljaju vakcine od proizvođača, već Montefarm samo raspisuje tendere na koje se javljaju potencijalni snabdjevači.
"Posljednjim tenderom određen je dobavljač čija je ponuda bila najpovoljnija sa datumom isporuke za nekih četiri mjeseca, dakle krajem avgusta-početkom septembra. Već nekoliko posljednjih godina problem u nabavci ove vakcine predstavlja proizvodnja, jer je u Evropi registrovan samo jedan proizvođač, a to je „Glakso Smit Klajn“ iz Londona, i samim tim je teško obezbijediti kontinuiranu isporuku", objasnila je Pobjedi ranije Olivera Klikovac iz Montefarma.
Prema riječima pedijatrice u Domu zdravlja Podgorica Ivane Lakićević odlaganje vakcine protiv hepatitisa B ne bi trebalo da zabrinjava roditelje.
"To ne može imati posljedice zato što to nije dugogodišnje odsustvo vakcine, nego par mjeseci. Najčešći put prenošenja hepatitisa B je nezaštićeni seksualni kontakt ili prilikom porođaja gdje se beba inficira prolaskom kroz porođajni kanal majke koja je inficirana. Upravo iz ovog razloga radimo na prevenciji", kazala je Lakićević ranije u izjavi za medije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR