Zajedničkim naporima svih subjekata do kvalitetnijeg suživota čovjeka i prirode

Očuvanje i promocija vrijednosti biodiverziteta kroz kontinuirano unapređivanje međuinstitucionalne, NVO i međunarodne saradnje doprinosi efikasnijoj zaštiti prirode i jačanju ukupnog sistema zaštićenih područja u Crnoj Gori. To je proces koji zahtijeva blagovremenu razmjenu informacija, podataka iskustava i mišljenja, te otvorenu i konstruktivnu saradnju svih ključnih subjekata u sistemu zaštite životne sredine izraženu kroz aktivnosti usmjerene ka istom cilju, zaključeno je na panelu „Zajedno za prirodu“ koju je organizovalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, u Podgorici.

Taj skup okupio je predstavnike institucija, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne javnosti, civilnog sektora i drugih relevantnih aktera, sa fokusom na teme očuvanja biodiverziteta, održivog razvoja i međunarodne saradnje u oblasti zaštite prirode, saopštavaju iz NP.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić u uvodnom obraćanju podsjetio je da prirodu ne možemo uzimati zdravo za gotovo i da ona zahtijeva našu pažnju brigu i posvećenost.

„Nacionalni parkovi Crne Gore zauzimaju 7,3 odsto kopnene teritorije i predstavljaju jedne od najvrijednijih bisera naše prirodne baštine. Od 2021. Crna Gora je napravila značajan korak ka unapređenju institucionalne podrške kroz osnivanje Direkcije za zaštićena područja koja djeluje u okviru Direktorata za zaštitu prirode. Takođe, Ministarstvo je formiralo koordinaciono tijelo za unapređenje upravljanja zaštićenim područjima, sa ciljem jačanja saradnje među upravljačima. Naš cilj je da stovrimo snažan i održiv sistem koji će omogućiti kvalitetno upravljanje zaštićenim područjima“, kazao je Ćulafić.

Pored rada na pripremi ključnih zakona i strateških dokumenata za zaštićena područja resorno ministarstvo posebnu pažnju, dodao je, posvećuje ispunjenju međunarodnih obaveza među kojima je globalni cilj zaštite 30 odsto kopna i 30 odsto mora do 2030. godine.

„Trenutno je u Crnoj Gori pod zaštitom 13,41 odsto kopna i 1,79 odsto mora, a u narednom periodu radimo na povećanju tih procenata kroz proglašenje ekološke mreže. Međutim, naš cilj nije samo povećanje površine pod zaštitom, već i unapređenje efektivnog upravljanja zaštićenim područjima“, poručio je Ćulafić.

Direktorica JPNPCG Marinela Đuretić istakla je da za Crnu Goru nacionalni parkovi nijesu samo zaštićena područja, oni su identitet, prirodni kapital i resurs od strateškog značaja.

„Nacionalni parkovi predstavljaju temelj očuvane biološke raznovrsnosti, ali i važan prostor za razvoj održivog turizma, obrazovanja i lokalnih zajednica. Sa pet nacionalnih parkova koji obuhvataju ključne planinske, šumske i vodene ekosisteme Crna Gora se nalazi u društvu zemalja koje još uvijek imaju privilegiju da upravljaju autentičnom prirodom. I to je velika odgovornost. Upravo zato saradnja sa evropskim i međunarodnim partnerima, usklađivanje sa EU politikama i uvođenje održivih praksi u svakodnevno upravljanje više nije izbor već jedini ispravan pravac“, poručila je ona.

Đuretić je dodala da svjesni finansijskih ograničenja JPNPCG pokušava da ovaj izazov riješi proaktivno kroz apliciranje na brojne međunarodne programe i pozive, a rezultat ovakvog pristupa doveo je do toga da se trenutno realizuju projekti u vrijednosti od gotovo milion eura koji se odnose na unapređenje turističke infrastrukture, opremu, restauraciju staništa, edukaciju i monitoring biodiverziteta.

Ona je istakla, navodi se u saopštenju, i da su Nacionalni parkovi Crne Gore odnedavno i prvi crnogorski član Evropske i Internacionalne federacije rendžera, dok je Botanička bašta Dulovine postala prvi crnogorski član Mreže evropskih botaničkih bašta.

Ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori En Mari Maske u svom obraćanju istakla je da ovogodišnje obilježavanje Evropskog dana parkova ohrabruje da istražujemo vitalna partnerstva u okviru zaštićenih područja i izvan njih.

Ona je odala priznanje hrabrosti i posvećenosti rendžera u svih pet nacionalnih parkova koja je ključna u zaštiti.

"Njihov rad treba da bude prepoznat ne samo na Evropski dan parkova već svakog dana tokom godine. Oni su poseban ključ u borbi protiv kriminala u oblasti životne sredine", kazala je.

Pomoćnica direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nela Vešović Dubak u svom obraćanju istakla je da kada se govori o prirodnom nasljeđu govorimo o nečemu što nismo mi stvorili, ali jeste nama povjereno.

„U vremenu brzih promjena, sve izraženijeg pritiska urbanizacije, masovnog turizma i klimatskih izazova – priroda ostaje naše najosjetljivije, ali i najsnažnije uporište. Crna Gora ima pet nacionalnih parkova – svaki drugačiji, poseban, vrijedan pažnje, poštovanja i zašite. To su mjesta gdje priroda govori, a mi učimo – koliko smo mali pred veličinom živog svijeta“, kazala je ona.

O prvoj temi panela ulozi državne uprave u zaštiti i održivom razvoju zaštićenih područja, pored ministra Ćulafića i direktorice Đuretić, učestvovali su i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i direktor Eko fonda Draško Boljević.

Istaknuto je da državna uprava ima ključnu ulogu u očuvanju prirodnih vrijednosti i promovisanju održivog razvoja zaštićenih područja obezbjeđujući pravni i institucionalni okvir za zaštitu prirode, kao i da se brojni izazovi u konitinuitetu prevazilaze zajedničkom saradnjom. Posebno je istaknuta saradnja sa lokalnim zajednicama i suživot prirode i čovjeka uz neophodno veće razumijevanje onih koji svoj život i rad vezuju za zaštićena područja.

Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova oformljenih u Švedskoj 1909. godine.