“Izvještaj koji je objavljen u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, a koji je izradio Memorijalni centar Srebrenica, ukazuje na to da je tokom prethodne godine zabilježen manji broj negiranja počinjenog genocida nego što je to bio slučaj godinu ranije”, ističe u razgovoru za Antenu M Admir Lisica, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i istraživač u oblasti međunarodnih odnosa, političke istorije i regionalnih politika.
Kako ukazuje, negiranje genocida najčešće dolazi iz Srbije, bosanskohercegovačkog entiteta RS i Crne Gore.
“To su činjenice. Međutim moramo ukazati i na to da je Crna Gora u odnosu na Srbiju ipak učinila određenu katarzu u prethodnom periodu od 1998. godine na ovamo, te da se treba napraviti diferencijacija”, naglašava Lisica.
Prema njegovim riječima, iako i danas unutar Crne Gore imamo određene rigidne glasove koje, kako kaže, potpomaže zvanični Beograd, možemo reći da je negiranje genocida dio pokušaja srpskog sveta.
“Tu se svakako ističu i određeni ljudi koji obnašaju veoma važne funkcije unutar aktuelne vlasti u Crnoj Gori, predvođeni Mandićem i ostalima”, podvlači sagovornik Antene M.
Kako dodaje, to su ljudi koji podržavaju separatizam entiteta RS i samim tim negiraju genocid.
Međutim, oni su minorni u odnosu na pravu stranu Crne Gore i na procrnogorski orijentisane, državnički opredijeljene ljude, takođe i Bošnjake, Albance i pripadnike ostalih nacija koje žive u Crnoj Gori”, ukazuje Lisica.
Ističe kako Crnogorska pravoslavna crkva dosta radi na njegovanju pamćenja i sjećanja u kontekstu genocida u Srebrenici.
“Imali smo posjetu mitropolita Borisa Bojovića i drugih zvaničnika koji su istinski zagovornici i pronositelji te jedne katarze među crnogorskim narodom”, napominje Lisica.
Bez katarze u Srbiji nema regionalnog mira niti suočavanja s prošlošću
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, izrazio je u ime građana Srbije saučešće porodicama stradalih. No, ponovo je izbjegao da upotrijebi termin genocid, zamijenivši ga frazom “strašan zločin”, što je identična retorika koju koriste, između ostalih, Vojislav Šešelj i predsjednik RS Milorad Dodik, kao i mediji pod Vučićevom kontrolom, uključujući i ovdašnja propagandna glasila njegovog režima. Dakle, negiranje genocida u Srbiji je kontinuitet, što potvrđuje i naš sagovornik.
“Što se tiče Srbije, Srbija još uvijek nije sazrela za taj stepen katarze i demokratizacije društva i za suočavanje s prošlošću”, izričit je Lisica.
Kako naglašava, sve dok Srbija ne doživi katarzu, mi u regionu nećemo imati mira i nećemo moći krenuti dalje.
“Dok Srbija zvanično ne prizna počinjeni genocid, sudske činjenice koje ukazuju da je izrečeno preko 700 godina izvršiocima i ideolozima genocida u Srebrenici, dok se te činjenice ne priznaju, neće biti prilike za širu regionalnu saradnju, koja je prijeko potrebna svim državama u regionu”, podvlači sagovornik Antene M.
Bošnjaci pobjednici uprkos genocidu
Kad je riječ o 30. godišnjici genocida u Srebrenici koji je izvršen nad Bošnjacima, Lisica ističe važnu tezu koju bismo, ocjenjuje, trebali polako da primjenjujemo u našem javnom prostoru, a to je da su u stvari Bošnjaci, uprkos genocidu koji je izvršen nad njima, pobjednici.
“Pobjednici su, zato što su uspjeli nakon ubijenih 8.372 samo tokom genocida koji se veže za Srebrenicu i okolinu, i desetina hiljada drugih ubijenih uspjeli su da se uzdignu, mogu reći intelektualno i politički, i da dođu na nivo nacije koja je svjesna sebe i koja je proširila svoj politički uticaj ne samo unutar Bosne i Hercegovine, već i u regionu. Unutar Crne Gore imamo Bošnjake u Skupštini, u Srbiji, na Kosovu i drugim državama, to znači da su Bošnjaci uspjeli i nakon genocida da se uzdignu i da se bore za i svoju maticu, Bosnu i Hercegovinu i regionalno doprinose borbi za ono što je zajedničko među Bošnjacima, to su određena identitetska pitanja koja se tiču države BIH kao najjače i najveće institucije Bošnjaka. To su stvari koje trebamo isticati, jer Bošnjaci sada mogu da jasno, nedvosmisleno, bez straha da se bore za ono što je njima bitno”, ističe Lisica.
S druge strane, kako napominje, činjenica je da imamo usvojenu Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
"Ono što treba biti cilj u narednom periodu jeste da u kurikulumima, u nastavnim programima širom Evrope i svijeta imamo izučavanje genocida nad Bošnjacima Bosne i Hercegovine s fokusom na Srebrenicu kako bi i druge, nove generacije koje dolaze znale činjenice koje su se dogodile u bliskoj prošlosti ovdje u regionu Zapadnog Balkana”, podvlači naš sagovornik.
Važno je, kako ističe, da Crna Gora kao prijateljska država Bosne i Hercegovine usvoji nastavne planove i programe na fakultetima srodnim ovoj tematici, poput fakulteta koji se bave iistorijom, politikologijom, pravnim naukama, da izučavaju genocid u Srebrenici, da se na taj način u stvari da doprinos njegovanju sjećanja i memorijalizaciji.
“S druge strane, i danas kao i prethodne godine imamo odlične državnike i intelektualce koji su došli da odaju iskren pijetet žrtvama. Oni koji treba da se pogledaju u ogledalo i suoče se sa činjenicama jesu politički predstavnici vlasti u Srbiji, kao što su Njemačka i Vili Brant priznali svoje zločine. Dok se ta katarza ne dogodi, ponavljam, neće biti mira na ovim prostorima”, zaključuje Lisica.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR