Ministri zaštite životne sredine i održivog razvoja zemalja Zapadnog Balkana (ZB) danas su podržali Dubrovačku deklaraciju na Drugom ministarskom sastanku o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB).
Skup je organizovao Savjet za regionalnu saradnju (RCC) u saradnji sa Ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), u okviru Regionalnog partnerstva za klimu, uz podršku Evropske komisije i Vlade Hrvatske, pod predsjedavanjem Velike Britanije Berlinskim procesom 2025.
Kako se navodi u saopštenju, Deklaracija potvrđuje opredijeljenost regiona da prati Evropski zeleni plan. Ona predstavlja ključnu prekretnicu u izgradnji čistijeg, održivijeg i klimatski otpornijeg Zapadnog Balkana 6.
"Usvajanjem Dubrovačke deklaracije, ministri ZB podržali su četiri glavna regionalna dokumenta:
Revidirani Akcioni plan za Zelenu agendu za period 2025.-2030., koji smanjuje broj akcija sa 58 na 41 i osigurava usklađenost regiona sa Evropskim zelenim planom;
Mapa puta ZB6 za prilagođavanja klimatskim promjenama, koja utvrđuje dugoročnu viziju otpornosti i pruža ključne korake ka razvoju Regionalne strategije prilagođavanja do 2026. godine;
Regionalni akcioni plan za sprečavanje zagađenja plastikom, uključujući morski otpad, koji ima za cilj zaštitu morskog i iječnog okruženja i ekosistema Zapadnog Balkana 6; i
Okvir Strateškog plana ZB6 za bioraznolikost, kojim se postavljaju temelji za obnovu prirode i usklađivanje s Globalnim okvirom za bioraznolikost", navodi se u saopštenju.
Kako ističu, u ovim dokumentima su utvrđeni mjerljivi ciljevi za region a neki od njih su: Do 2028. godine, ZB6 bi trebao smanjiti dostupnost najviše zagađujućih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za 80%. Do 2030. godine, plastična ambalaža trebala bi sadržavati najmanje 30% recikliranog sadržaja, a 40% komunalnog otpada se treba reciklirati. Regija bi trebala zaštititi i 30% kopnenih i morskih područja, od čega najmanje 10% staviti pod strogi režim zaštite.
„Dubrovačka deklaracija nije samo još jedan politički dokument. To je obaveza za ostvarenje rezultata. Ovom Deklaracijom naš region prelazi sa riječi na djela“, rekao je na otvaranju Amer Kapetanović, generalni sekretar RCC-a.
„Zelena agenda je naše kolektivno obećanje da ovu regiju učinimo zelenijom i otpornijom, regijom koja raste, ali istovremeno štiti svoje ljude, prirodu i radna mjesta“, zaključio je Kapetanović.
Prosječne temperature na Zapadnom Balkanu već su porasle za više od 2°C, što je skoro dvostruko više od globalnog prosjeka. Region pogađa više suša, poplava i šumskih požara. U 2024. godini, 11 od 13 najvećih šumskih požara u Evropi dogodilo se na Zapadnom Balkanu.
Da bi se prilagodila, regiji će trebati ulaganja od oko 37 milijardi dolara tokom sljedeće decenije. Međutim, potencijalne godišnje koristi do sredine ovog stoljeća mogle bi doseći 74 milijarde dolara kroz štednju, otpornost i održivi rast.
Jan Dusik, zamjenik generalnog direktora u Glavnoj Generalnoj direkciji za klimatske akcije Evropske komisije (DG CLIMA), istakao je važnu ulogu Zapadnog Balkana u zelenoj tranziciji Evrope, napominjući da je region postavio ambiciozne, ali dostižne ciljeve i da mora nastaviti usklađivanje s Evropskom unijom kao dio svog pristupnog puta. Dusik je pozdravio rad na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, priznajući postignuti napredak i pretvaranje političkih obaveza u konkretne akcije. Zahvalio je Savjetu za regionalnu saradnju i njegovim partnerima na njihovoj posvećenosti, ohrabrujući sve uključene da proslave dosadašnja postignuća, dok udvostručuju napore za posao koji predstoji.
„Održiv i stabilan Zapadni Balkan jača otpornost na klimatske promjene, energetsku sigurnost i konkurentnost EU.“ Njemačka će i dalje biti vaš pouzdan partner. „Njemačko ministarstvo za razvoj priprema kredite za dodatnih 250 miliona eura, koji će biti odobreni prije kraja ove godine“, rekao je Johann Sathof, parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke u svom uvodnom izlaganju.
Otvarajući skup, Dzaved Patel, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj, naglasio je da regionalna saradnja i zajednička odgovornost čine suštinu GAWB-a, dodajući kako Dubrovačka deklaracija pokazuje da Zapadni Balkan zajednički ide naprijed, sa Evropom i ciljem.
U uvodnom izlaganju, Marija Vučković je naglasila da se Berlinski proces pokazao kao uspješan model za unapređenje regionalne saradnje. Izrazila je optimizam da Zelena agenda za Zapadni Balkan, koja je prepoznata kao prioritet u ovom okviru, nudi odličnu priliku svim partnerima da zajedno rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva.
Na sastanku je predstavljena i struktura Opservacijske platforma za GAWB. Ovaj novi digitalni alat, koji razvija Savjet za regionalnu saradnju (RCC), pratiće napredak i jačati transparentnost u sprovodjenju Zelene agende u cijeloj regiji.
Dubrovačka deklaracija se nadovezuje na Hamburšku deklaraciju (2024.). Ona odražava odlučnost regije da radi na postizanju klimatske neutralnosti, zaštiti bioraznolikosti, smanjenju zagađenja i ubrzanju usklađivanja s Evropskim zelenim planom u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan i Agende Berlinskog procesa, saopšteno je iz Savjeta za regionalnu saradnju iz Sarajeva..
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR