Komisija za za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore reagovala je povodom medijskih objava o navodima da su ljekari 2020. godine odavali povjerljive podatke o zdravstvenom stanju pacijenta, te, pored ostalog, istakli da im nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku, te stoga nije ni moguće pokrenuti postupak.
Poručuju da dostojanstvo pacijenta mora biti zaštićeno u svakoj situaciji, bez obzira na njegov društveni položaj, javnu funkciju ili lične okolnosti.
“U cilju očuvanja najviših etičkih standarda i povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju, Komisija za etička pitanja i deontologiju je, u skladu sa svojim nadležnostima, uputila dopise Kliničkom centru Crne Gore i Ministarstvu zdravlja Crne Gore, kojima je ukazala na značaj dosljedne primjene principa zaštite povjerljivosti i privatnosti pacijenata, odnosno zaštite čuvanja profesionalne tajne, te potrebu jačanja internih mehanizama kontrole i obavezne edukacije o ovim temama u svim zdravstvenim ustanovama”, naveli su u saopštenju.
Reagovanje komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore prenosimo u cjelosti:
Povodom informacija objavljenih u medijima u vezi sa navodima da su ljekari Kliničkog centra Crne Gore i članovi Ljekarske komore Crne Gore, tokom 2020. godine odavali povjerljive informacije o zdravstvenom stanju tadašnjeg pacijenta u Kliničkom centru, Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore obavještava javnost da Komisiji nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku, te da stoga nije ni moguće pokrenuti postupak pred ovom Komisijom.
Naime, prema Poslovniku o radu Komisije za etička pitanja i deontologiju, zahtjev za pokretanje postupka može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od događaja koji je predmet postupka. S obzirom da su navodni događaji, o kojima se saznaje iz sredstava javnog informisanja, iz 2020. godine, nastupila je zastara i Komisija nema pravni osnov za otvaranje postupka, iako su u pitanju navodi koji bi, ukoliko bi bili potvrđeni, ukazivali na moguće kršenje etičkih odredbi Kodeksa medicinske etike i deontologije, posebno člana 33 koji propisuje obavezu čuvanja profesionalne tajne.
Komisija ističe da je obaveza čuvanja povjerljivosti i zaštite privatnosti pacijenata jedno od temeljnih načela medicinske etike i deontologije, sadržano u brojnim nacionalnim i međunarodnim dokumentima:
- Zakon o pravima pacijenata Crne Gore izričito propisuje:
„Tokom posjete doktoru, sprovođenja dijagnostičkih ispitivanja i/ili terapijskih procedura, pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti. Lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu i čuvaju se u skladu sa posebnim zakonom.“
- Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore utvrđuje:
„Sve što je ljekar saznao o pacijentu obavljajući svoj posao smatra se profesionalnom ljekarskom tajnom. Ljekar je dužan da profesionalnu tajnu čuva i nakon smrti pacijenta, osim u slučaju kad bi čuvanjem ljekarske tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi ili ako to predviđaju zakonski propisi.“
- Međunarodni kodeks medicinske etike Svjetske medicinske asocijacije:
„Ljekar mora poštovati pacijentovu privatnost i povjerljivost, čak i nakon što je pacijent umro.“
„Otkrivanje povjerljivih informacija moguće je samo uz informisani pristanak pacijenta ili, u izuzetnim slučajevima, radi zaštite značajnije etičke obaveze – i to u najmanjoj potrebnoj mjeri, prema najmanjem broju primalaca i u najkraćem mogućem trajanju.“
- Lisabonska deklaracija o pravima pacijenata Svjetske medicinske asocijacije naglašava:
„Sve informacije koje se mogu identifikovati o pacijentovom zdravstvenom statusu, dijagnozi, prognozi i liječenju moraju se čuvati kao povjerljive, čak i nakon smrti.“
„Povjerljive informacije mogu se otkriti samo ako pacijent da izričit pristanak ili ako je to izričito predviđeno zakonom.“
- Evropska povelja medicinske etike ističe:
„Ljekar je pacijentu esencijalna osoba od povjerenja. Otkrivanjem onoga što je saznao od pacijenta, ljekar izdaje to povjerenje.“
Čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i poštovanje njihove privatnosti ne predstavljaju samo zakonsku obavezu, već suštinsku vrijednost ljekarske profesije i osnovni preduslov odnosa povjerenja između pacijenta i ljekara. Bez povjerenja nema ni uspješnog liječenja, niti humanog odnosa koji je temelj medicinske prakse. Dostojanstvo pacijenta mora biti zaštićeno u svakoj situaciji, bez obzira na njegov društveni položaj, javnu funkciju ili lične okolnosti.
Istovremeno, profesionalno dostojanstvo ljekara podrazumijeva najviši stepen etičke svjesnosti, odgovornosti i obazrivosti u postupanju sa povjerenim informacijama. Svako odstupanje od ovih načela narušava ne samo povjerenje u pojedince, već se time narušava i integritet medicinske profesije i ugled cjelokupne ljekarske zajednice.
Komisija za etička pitanja i deontologiju poziva sve članove Ljekarske komore Crne Gore da dosljedno poštuju Kodeks medicinske etike i deontologije, primjenjuju najviše međunarodne etičke standarde u svakodnevnom radu, i da svojim odgovornim i savjesnim djelovanjem čuvaju profesionalno dostojanstvo ljekarske profesije kao i dostojanstvo pacijenata.
Komisija će i ubuduće nastaviti da postupa posvećeno, nepristrasno i dosljedno etičkim principima, sa jasnim ciljem – očuvanje povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju i zaštitu prava pacijenata.
U cilju očuvanja najviših etičkih standarda i povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju, Komisija za etička pitanja i deontologiju je, u skladu sa svojim nadležnostima, uputila dopise Kliničkom centru Crne Gore i Ministarstvu zdravlja Crne Gore, kojima je ukazala na značaj dosljedne primjene principa zaštite povjerljivosti i privatnosti pacijenata, odnosno zaštite čuvanja profesionalne tajne, te potrebu jačanja internih mehanizama kontrole i obavezne edukacije o ovim temama u svim zdravstvenim ustanovama.
Na taj način, Komisija je reagovala ne samo u okviru svojih etičkih ovlašćenja, već i proaktivno i preventivno, sa ciljem da se kroz institucionalnu saradnju doprinese očuvanju integriteta medicinske profesije i povjerenja javnosti u zdravstveni sistem.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR