Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ne samo da prenosi znanje i vještine, već oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u crnogorskom pravosuđu, gradeći jedinstven prostor za stručno usavršavanje i predstavljajući strateški stub modernog pravosudnog sistema.
To je poručeno na jubileju povodom obilježavanja 25 godina postojanja i deset godina samostalnog djelovanja Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore.
Predsjednica Upravnog odbora Centra Ljiljana Lakić istakla je da jubilej predstavlja trenutak zahvalnosti, ali i odgovornog pogleda u budućnost.
„Ovo je prilika da odamo priznanje svim generacijama koje su gradile Centar, ali i trenutak da sagledamo izazove sa kojima se susreće savremeno pravosuđe“, poručila je Lakić.
Podsjetila je da je Centar osnovan 2000. godine, kao ustanova namijenjena obuci sudija, navodeći da je kroz dug i dinamičan razvoj proširio djelokrug i izrastao u ključnu instituciju za usavršavanje u oblasti prvosuđa u Crnoj Gori“.
Lakić je ukazala na značaj 2015. godine, kada je Centar stekao status samostalne i nezavisne institucije.
„Taj korak je omogućio da Centar postane strateški stub profesionalnog usavršavanja nosilaca pravosudnih funkcija“, istakla je Lakić.
Govoreći o ulozi Centra u pravosudnom sistemu, Lakić je naglasila da se njegov doprinos ne mjeri samo brojem obuka, već i vrijednostima koje izgrađuje.
„Centar ne samo da prenosi znanje i vještine, već oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u crnogorskom pravosuđu“, poručila je Lakić.
Dodala je da su programi obuka u međuvremenu prošireni i na druge pravne profesije.
„Danas su programi obuka usmjereni ne samo sudije i državne tužioce, već i advokate, notare, izvršitelje, sudske vještake, tumače i druge profesionalce. Na taj način gradimo jedinstven prostor za stručno usavršavanje u pravnom sistemu Crne Gore“, rekla je Lakić.
Smatra da je nacionalna, regionalna i međunarodna saradnja temelj uspjeha Centra.
Posebnu zahvalnost uputila je Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, navodeći da je njihova podrška bila presudna za unapređenje tehničkih kapaciteta Centra i kvalitet obuka, naročito u oblastima međunarodne pravne pomoći i borbe protiv organizovanog kriminala.
Takođe je istakla dugogodišnju saradnju sa institucijama Evropske unije i Savjeta Evrope, uključujući Horizontalni mehanizam, HELP program, ERA Akademiju i Evropsku mrežu za obuku u pravosuđu.
Vrhovni državni tužilac, Milorad Marković, istakao je da savremeno pravosuđe više ne podrazumijeva samo poznavanje propisa, već i dubinsko razumijevanje složenih i sve modernijih oblika kriminaliteta, visok nivo stručnosti u radu sa dokazima i predmetima različite složenosti, uključujući i međunarodnu dimenziju.
Od sudija i tužilaca se, kako je rekao, očekuje sposobnost odlučivanja u uslovima pojačane javne odgovornosti, uz institucionalnu ozbiljnost i transparentnost.
Marković je poručio da znanje predstavlja najpouzdaniju garanciju stabilnosti pravnog sistema.
„Bez kontinuirane i ciljano usmjerene edukacije, pravda zaostaje za kriminalom, a to sebi nijedna ozbiljna država ne smije dozvoliti“, jasan je Marković.
Govoreći o reformskim procesima u tužilaštvu, Marković je naveo da je uveden novi sveobuhvatni model procjene potreba za obukom, usklađen sa metodologijom Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu. Time su, po prvi put, stvarne potrebe tužilaca i savjetnika povezane sa strateškim prioritetima institucije.
„Obuke se više ne planiraju formalno. Planiraju se ciljano, u skladu sa izazovima u praksi, nivoom odgovornosti, složenošću predmeta i razvojnim potrebama svakog pojedinca. Ovakav pristup već daje rezultate i, uvjeren sam, dovešće do modernog i održivog sistema profesionalnog usavršavanja“, kazao je Marković.
On je podsjetio da tužilaštvo nosi jednu od najzahtjevnijih ustavnih funkcija – zaštitu zakonitosti i javnog interesa.
„Ali tužilaštvo ne smije tražiti autoritet samo u normama. Autoritet se svakodnevno zaslužuje stručnošću, integritetom i rezultatima“, poručio je Marković, dodajući da isto važi za cijeli pravosudni sistem.
Marković je podsjetio i na ključne prioritete koji stoje pred pravosuđem: digitalizaciju sistema, snaženje borbe protiv svih oblika kriminala, unapređenje regionalne i međunarodne saradnje i dodatnu zaštitu ljudskih prava kroz etičke i efikasne postupke.
„U svim tim procesima, Centar za obuku mora ostati intelektualni stub pravosudnog sistema“, zaključio je Marković.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, je ukazala da je značaj pravosudne obuke danas veći nego ikada, s obzirom na ubrzane globalne promjene i rastuću složenost slučajeva sa kojima se suočavaju tužioci i sudije.
Navele je da tehnološki razvoj, posebno vještačka inteligencija, kao i sve snažnija međupovezanost društava, donose i nove izazove i nove mogućnosti.
„Neophodno je da te promjene iskoristimo za unapređenje efikasnosti institucija, olakšavanje razmjene podataka i pojednostavljenje procedura. Moramo stalno jačati znanje, kako bi naše institucije ostale centri stručnosti i izvrsnosti“, poručila je Rajzing Rajnke.
Posebno je izdvojila važnost borbe protiv organizovanog kriminala, ističući da je riječ o jednom od najviših prioriteta Sjedinjenih Američkih Država.
„Nijedna država ni institucija ne može sama odgovoriti na izazov transnacionalnog organizovanog kriminala. Uspjeh zavisi od naše sposobnosti da sarađujemo, dijelimo iskustva i zajednički gradimo kapacitete. Nijedan pravosudni sistem ne funkcioniše izolovano, a međunarodna saradnja je ključna“, naglasila je Rajzing Rajnke.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je, obraćajući se putem video poruke, da je 25 godina postojanja Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ostavilo snažan trag u razvoju pravničke profesije, pravne nauke i pravne misli u Crnoj Gori.
Istakao je da predstoje godine koje će, kako je rekao, obilježiti jedan od najvažnijih perioda u savremenoj istoriji države.
„Pred nama je ključan korak, posebno za nas pravnike, a to je zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 23. Ne možemo govoriti o vladavini prava bez efikasnog pravosuđa. A da bismo imali efikasno pravosuđe, moramo kontinuirano ulagati u znanje, edukaciju, razvoj i razmjenu mišljenja“, poručio je Božović.
On je naglasio da su stručno usavršavanje i profesionalno sazrijevanje pravnika neophodni za kvalitetan i odgovoran rad u pravosudnom sistemu.
„To je put kojim moramo ići kako bismo osigurali pravničko sazrijevanje i uspješan, odgovoran rad svih koji doprinose pravdi“, zaključio je Božović.
Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać naglasio je da 25 godina rada Centra nije veliki jubilej u poređenju sa državama u kojima se takve institucije grade decenijama, ali da je ovaj jubilej riječ svakako važan iskorak ka savremenim pravosudnim standardima.
„Prvi korak u osposobljavanju za rad sudija i tužilaca počinje upravo u ovom Centru. Ipak, moramo se podsjetiti da temelj postavljaju pravni fakulteti“, kazao je Korać, ukazujući na problem edukacije mladih pravnika.
On je ocijenio da su ranije generacije studenata bile bolje pripremljene nego današnje i postavio pitanje da li je način implementacije Bolonjskog procesa u Crnoj Gori doprinio padu kvaliteta obrazovanja.
„Ideja mobilnosti studenata i profesora je dobra, ali način na koji je sprovedena kod nas nije dao očekivane rezultate. Posebno u studijama prava, gdje koncept završetka fakulteta bez usmenih ispita jednostavno nije prihvatljiv“, istakao je Korać.
Prema njegovim riječima, u toku su određene korekcije obrazovnog sistema, što je, kako smatra, važno za stvaranje kvalitetnijih pravnika.
Pozvao je Centar za obuku da ostane otvoren za nove programe, inovacije i prilagođavanja potrebama savremenog društva.
„Centar mora stalno dobijati povratne informacije od onih koji su prošli inicijalnu i kontinuiranu obuku, kako bi program bio unapređivan. Neznanje je najšira oblast i mora se stalno sužavati“, poručio je Korać.
On je naglasio da je kvalitet edukacije direktno povezan sa kvalitetom sudskih odluka, efikasnošću postupaka i povjerenjem građana u vladavinu prava.
„Zato edukacija mora biti stalna obaveza i na nivou Centra, i na nivou fakulteta.“
Direktor Akademije za evropsko pravo (ERA) Žan Filip Ražad naglasio je da ERA intenzivira saradnju sa regionom, što potvrđuje i činjenica da su Albanija i Srbija postale članice akademije, dok se očekuje pridruživanje i drugih država Zapadnog Balkana.
„Neću nagađati koje zemlje će se pridružiti, ali ko zna, možda to bude i Crna Gora. Zaista se nadam da će biti tako“, poručio je Ražad.
Kazao je da sa velikom pažnjom prati Izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore, posebno u oblasti vladavine prava.
Podsjetio je na izjavu evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, da Crna Gora može završiti pregovarački proces do kraja 2026, odnosno 2027. godine.
„Mnogo posla je pred vama, ali perspektiva članstva u Evropskoj uniji sada je jasnije postavljena nego ikada“, istakao je Ražad.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR