Svetinje 21. aprila na Cetinju – molitveno zastupništvo pravoslavnih Crnogoraca pred Bogom

Priredio: V.J.

Čestice mošti Svetih Apostola Petra i Pavla i Časnog Krsta će svečano biti dočekane i položene u pravoslavnom hramu Svetog Ivana Crnojevića Gospodara Crnogorskog na Cetinju — u petu Neđelju Časnog posta, 21. aprila na Svetoj Arhijerejskoj Liturgiji, sa početkom u 10 sati. 

„Svjedočimo da po prvi put Crnogorska pravoslavna crkva, od svoje obnove, a moguće i postojanja, dobije ovako značajne relikvije na dar — da budu na molitveno zastupništvo crnogorskom narodu i svim ljudima dobre volje”, navodi se u saopštenju dostavljenom „Anteni M”. 

„Od 1941. i Ruke Sv. Jovana Krstitelja, ikone presvete Bogororodice Filermose, kao i dijela Časnog Krsta, pa do danas u Crnoj Gori nijesu prispjele slične svetinje”. 

„U našem narodu veliko poštovanje zauzimaju Apostoli Petar i Pavle, posebno na Cetinju, đe se njihov praznik Petrovdan, 29. juna/12. jula, vazda posebno svetkovao. Mnogi događaji u crnogorskoj istoriji su vezani upravo za praznik dvojice Apostola Petra i Pavla”. 

Svetinje su uručene delegaciji Crnogorske pravoslavne crkve koju je prevodio arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Boris tokom skorašnjeg boravka u Rumuniji, kada je u toj zemlji ustrojen crnogorski pravoslavni vikarijat.

Ovaj „blagoslov Božiji darovali su rumunski sveštenici Emilijan Prodan i Andrej Simon, iskazujući bratsku ljubav prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i vjernom narodu”. 

Svetinje biće pohranjene u crkvi Svetog Ivana Crnojevića Gospodara Crnogorskog, „kako bi bile svakodnevno dostupne narodu na poklonjenje i molitvu”. 

„Neka nam ove svetinje budu na duhovnu radost, ljubav prema bližnjima i oproštaj”. 

Napominjemo, tokom svoje istorije, drvo Životvornog Krsta (ὁ ζῳοποιὸς σταυρός), na kojem je raspet Gospod Isus Hrist, bilo je podijeljeno na čestice različitih veličina, koje se danas mogu naći u mnogim crkvama i manastirima širom svijeta. 

Sveti Petar i Pavle (Άγιος Πέτρος και Παύλος) od svih apostola Sina Božijeg smatraju se „prvovrhovnim”. 

Apostol Pavle (lat. Paulus - „mali”), pod imenom Savle učestvovao je u progonu prvih Hristovih sljedbenika, ali se preobratio zaslijepljen iznenadnom jarkom svjetlošću s neba i čuvši prijekorni glas: „Savle, Savle! Zašto Me goniš?” Potom je Pavle stvorio brojne hrišćanske zajednice u Maloj Aziji i na Balkanskome poluostrvu. Uhvaćen u Jerusalimu i na njegov zahtijev odveden u paganski Rim, tamo mu je, sudskom presudom, pośečena glava 29. juna — na dan kada je apostol Petar razapet. Četrnaest Pavlovih pisama zajednicama i pojedincima čine značajan dio Novoga zavjeta i spadaju među glavne tekstove hrišćanske teologije. 

Apostolu Petru prvotno ime je Simon, a Sin Božiji ga nazva Petar (πετρος, od πετραpetros, od petra - „kamen”), od aramejskog nadimka „Kefas” („kamen, stijena”). 

U Novome zavjetu, imeđu ostaloga, Isus Hristos se obraća Petru: 

„A i ja tebe kažem: ti si Petar, i na ovome kamenu sazidaću Crkvu Svoju, i vrata paklena neće je nadvladati; i daću ti ključeve carstva nebeskoga: i što svežeš na zemlji biće svezano na nebu, i što god razdriješiš na zemlji biće razdriješeno na nebu” (Mt. 16, 18-19).