Priredio: V.J.
Vaseljenski patrijarh Vartolomej je izjavio da „prvijenstvo (primat) Carigrada u Istočno-pravoslavnoj Crkvi nije samo prestižna titula”.
„Vaseljenska patrijaršija ima određene prerogative, određena ovlašćenja, ako se tako može reći. I ona je vršila te prerogative kao prvi prijesto Crkve, pomažući i služeći sestrinskim crkvama kroz stoljeća”.
U intervjuu za „France Télévisions”, Vartolomej (85) ističe da, od kada je krajem 1991. godine predstojatelj vaseljenskoga prijestola na Fanaru u Carogradu (Istanbulu), radi na objedinjavanju pravoslavlja. Vrhunac tih napora trebalo je sredinom 2016. da bude sveti i veliki sabor svih crkava.
„U martu 1992, nekoliko mjeseci nakon moga izbora i ustoličenja, sazvao sam prvi sinaksis pravoslavnih poglavara”, kazao je Vartolomej o skupu koji je na Fanaru okupio čelnike 14 u to vrijeme ukupno autokefalnih crkava.
„Razgovarali smo i potpisali tekst koji je izrazio jednoglasnost pravoslavlja. Zajednički smo svi liturgijski slavili Neđelju pravoslavlja u patrijaršijskom sabornom hramu. Na neki način pokazali smo konkretno i mistično jedinstvo”.
„Od tada”, nastavio je Vartolomej, „održani su brojni sastanci poglavarâ pravoslavnih autokefalnih crkava. A posljednji od njih u januaru 2016. u Ženevi, nekoliko mjeseci prije svetog i velikog sabora, koji je održan na Kritu. Tada smo odlučili o čemu će se sve raspravljati na saboru. I svi smo tada potpisali interne propise sabora. Nažalost, četiri crkve su se u posljednjem trenutku odrekle učešća na saboru, koji je na kraju uspješno održan sa 10 crkava”.
Na primjedbu francuske TV da uoči sabora nije bilo saglasnosti oko „autokefalije i kako je proglasiti, te su poglavari odlučili u posljednjem trenutku da o tome neće razgovarati” — Vartolomej je kazao:
„Vaseljenska patrijaršija podnijela je mnogo žrtava i koncesija tokom godina kako bi se promovisala svepravoslavna saradnja — iako Vaseljenska patrijaršija jedina ima pravo da dodijeli autokefaliju, kao što je uradila: počevši od Crkve Rusije, onda i sa svim crkvama Balkana. Ponavljam, jedina nadležna, Vaseljenska patrijaršija je tome uprkos prihvatila u pripremi svetog i velikog sabora da se to stavi na dnevni red”.
„I stigli smo onda do tačke da smo odlučivali o tome kako bi se potpisivao tomos neke (nove autokefalne) crkve”, kazao je Vartolomej. „Naša Patrijaršija je predložila da Vaseljenski Patrijarh odlučuje i potpisuje, a da poglavari drugih crkava sa-odlučuju i su-potpisuju s njim. Ovaj prijedlog izazvao je protivljenje mitropolita Ilariona (Alfejeva) iz Crkve Rusije, koga su drugi slijedili. Prijedlog nije prihvaćen. I budući da nije bilo dogovora o autokefaliji, odlučeno je da se ukloni s popisa pitanja koja će se preispitati tokom svetog i velikog sabora”.
Njegova Svesvetost u intervjuu za francusku TV akcentuje da se ni on ni njegovi nasljednici na vaseljenskome prijestolu neće odreći prvijenstva u Istočno-pravoslavnoj Crkvi za koje je rekao da je naslijeđe „Vaseljenskoga Sabora i životne prakse Crkve tokom mnogih stoljeća”.
„Činjenica je da Vaseljenski Patrijarh uživa određene privilegije koje drugi predstojatelji nemaju. Sa ove tačke gledišta, on je prvi bez ravnih. Ove privilegije pripadaju samo Vaseljenskom Patrijarhu”.
27.02.2025. 14:25Istočni papa? O prvijenstvu u Pravoslavnoj crkvi
„To je prvijenstvo služenja, a ne moći”, precicizao je Vartolomej za „France Télévisions”. „Prvijenstvo će uvijek biti neprocjenjivo blago koje će služiti našoj pravoslavnoj braći na sve četiri strane svijeta i u svim pravoslavnim crkvama”.
„Ni moji prethodnici ni ja sam nikada nijesmo koristili ove privilegije da nametnemo svoju volju i mišljenje drugim crkvama. Ali mi smo ih koristili da pomognemo drugim crkvama u njihovom svakodnevnom životu, posebno kada su se suočavale sa teškoćama”.
Odgovarajući na pitanje o dodjeli autokefalije Pravoslavnoj crkvi Ukrajine — tomos je uručen početkom 2019. — patrijarh objašnjava da je Fanar iz Ukrajine dobijao „mnogo apela” za autokefaliju, i „ne samo posljednjih godina, već i mnogo ranije, 1920-ih, pa čak i ranije“.
„Tokom prvih godina nakon pada Sovjetskoga Saveza, kada je Ukrajina postala nezavisna i suverena država, ukrajinski episkopi su zatražili autokefaliju od Rusije. Pogriješili su. Trebali su autokefaliju tražiti od Vaseljenske patrijaršije. Taj ukrajinski zahtjev poslat u Moskvu potpisao je takođe i Onufrij, koji tada još nije bio mitropolit u Kijevu”.
„S jedne strane, Ukrajina, prema Vaseljenskoj patrijaršiji, imala je pravo da dobije autokefaliju pomjesne crkve unutar nezavisne države; a s druge strane, Vaseljenska patrijaršija je imala samostalno pravo da dodijeli autokefaliju Ukrajini na isti način kao što su autokefalije odobrene crkvama koje sam pomenuo, počevši od Crkve Rusije, zatim svim crkvama Balkana u 19. i 20. vijeku. Tako smo i učinili; i to je samo po sebi razumljivo: pošto Ukrajinci imaju pravo na svoju, autohtonu crkvu, primjenili smo kanonsko pravo da im se dodijeli autokefalija”.
„Naš cilj je da ujedinimo sve pravoslavne Ukrajine, i mitropolita Onufrija i mitropolita Epifanija, kako bi se ujedinili u teoriji i u svakodnevnom životu, postali jedna pomjesna Crkva i bili priznati od strane drugih sestrinskih pravoslavnih crkava”, rekao je patrijarh. Po njegovom mišljenju, to će se „desiti prije ili kasnije“, ali „ne treba očekivati da će se to dogoditi za jedan dan”.
„Śetimo se da autokefalije nekih crkava nijesu od mnogih bile odmah prepoznate. Drugim crkvama je trebalo vremena da shate nezavisnost nove crkve”.
„Vaseljenska patrijaršija ne namjerava da poništi svoju odluku o dodjeli autokefalije Ukrajini. Želim da budem jasan po ovom pitanju”, kazao je Vartolomej za „France Télévisions”.
Kompletan intervju dostupan je na donjem linku…
Poen
Nadam se da će u skorije vrijeme doneti Tomos u Makedoniji,da konačno Makedonska pravoslavna crkva-Ohridske arhiepiskopije bude priznata.