Turističke privrednike nap ragu i ove ljetnje sezone muče stare brige - fali kvalifikovane radne snage, spora je administracija prilikom izdavanja radnih dozvola, brojne saobraćajnice su “raskopane”, gužve na putevima su vidljive već u predsezoni, a “šuška” se i o povećanju PDV-a na kolektivni smještaj.
Pripreme za sezonu, kako za Portal Analitika ističe Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Hotels Group Montenegro stars kompanije, nijesmo počeli na vrijeme.
Nismo do kraja spremni nijedne godine, naročito ne ove
Ni komunikacija sa donosiocima odluka nije dobra. Ipak, poručuje, zahvaljujući “staroj slavi” turista će biti.
“Ljetnja turistička sezona jeste na pragu. Možda nas do sada vrijeme nije poslužilo, ali ako bude sunčano i toplije, ima vremena da se situacija popravi. Startujemo dosta dobro, jer su, nakon korone, krenule autobuske ture ka Balkanu iz Zapadne i Centralne Evrope. Na svakoj destinaciji se zadržavaju noć ili dvije i popravljaju tu sliku. Ima nešto gostiju iz Izraela i regiona”, kaže Radulović.
Tokom prvomajskih praznika, kako je dodao, hotelijeri su registrovali 100 procentnu popunjenost. Dobra popunjenost je, kaže, bila i u ostalim kolektivnim smještajima.
Na pitanje da li sezonu dočekujemo spremni, sagovornik Analitike odgovara - odrično.
“Nismo nijedne godine do kraja bili spremni, a naročito ne ove godine. Razlozi su i objektivni i subjektivni. Objektivni su radovi na infrastrukturi, koji će otežati turističko poslovanje u ovom majskom period. O tzv. špicu sezone da ne govorimo. Da li je moglo da se završi ranije?! Teško, jer su u pitanju ozbiljni infrastrukturni zahvati”, poručuje Radulović.
Trebalo je ranije početi sa pripremama
Stava je da se možda sve moglo pažljivije planirati, bolje pripremiti i ponuditi kvalitetnija rješenja za ublažavanje posljedica.
“Recimo, da se bolje osmisle alternativni koridori za kretanje i vozila i turista. Ali, tako je kako je. Ovu godinu ćemo da istrpimo. Do iduće će valjda sve biti završeno i te benefite ćemo osjetiti i gosti i mi u decenijama koje slijede”, smatra sagovornik Analitike.
Radulović pojašnjava da je trebalo ranije da se počne s pripremom, s obzirom na nesvakidašnje lijepo vrijeme od septembra do kraja prošle godine.
“Trebalo je, ali suočeni smo sa sistemskim i, po mom mišljenju, teško rješivim problemima. Prvenstveno tenderskim procedurama, čija je metodologija upitna, nedopustivo dugo traju, i kako svjedočimo, tako često i lako se obaraju, što u većini slučajeva rezultira kašnjenjem. Ali, kad je krenulo - treba istrpjeti. Spadam u one koji kad su infrastrukturni zahvati u pitanju, imaju izuzetno visok prag tolerancije, jerkad se to jednog dana završi, valjda će biti riješene kritične tačke i neće biti saobraćajnog kolapsa”, ističe Radulović.
Tradicionalno - fali radne snage
Prethodnih godina veliki problem ugostiteljima i hotelijerima pravio je nedostatak kvalifikovane radne snage. Sa istim problemom, kako pojašnjava naš sagovornik, suočavaju se i ove godine.
“To je priča koja je iz godine u godinu sve teža i kompleksnija. Imam utisak da bi država trebalo da bude više zabrinuta nego mi poslodavci, jer su oni tu gdje jesu da bi kreirali što bolji poslovni ambijent, u kojem možemo efikasnije da radimo i tako više poreza uplatimo državi i brže punimo budžet iz kojeg ćemo imati i nove škole, bolnice i sve što nedostaje i popravljati sve što nije dobro. To je jedini mogući redosljed i taj lanac mora da funkcioniše i da bude kompaktan”, ocjenjuje Radulović.
Ukazuje da nedostatak radne snage nije problem sa kojim se suočava samo naša država.
“Ne samo kod nas u Crnoj Gori, već i u Srbiji i u Hrvatskoj i u cijelom regionu i Evropi. Proces ekonomskih migracija je nezaustavljiv. I kao i sve ostale svjetske destinacije koje su ovo prošle ili prolaze i mi smo to nadomjestili angažovanjem stranih radnika”, kaže Radulović.
Interesovalo nas je da li je procedura izdavanja dozvola za sezonsku radnu snagu iz inostrastva pojednostavljena, kao i koliko se čeka na papirologiju i da li im to otežava funkcionisanje. Sagovornik Analitike kaže da su druge zemlje koje imaju isti problem sa manjom radne snage pojednostavile procedure za dobijanje radnih dozvola, a da je kod nas sistem i dalje ostao veoma rigidan.
“I to ne samo kad su u pitanju radnici sa tzv. dalekih tržišta, već i iz regiona”, poručuje Radulović.
On ukazuje da se teško dobijaju radne dozvole.
“To dugo traje i po tom pitanju se ništa ne mijenja iz godine u godinu. Službenici u MUP-u su preopterećeni i objektivno ne mogu da odgovore tolikom obimu posla, iako čine sve da maksimalno pomognu i olakšaju, radeći upraktično nemogućim uslovima. I opet se ništa po tom pitanju ni ove godine ne mijenja”, navodi Radulović.
Pojašnjava i gdje nastaju poblemi.
“Problemi su nastali u nekim kabinetima u kojima sjede neki ljudi koji ne razumiju niti naše probleme, niti da njihovim rješavanjem oni jačaju i svoju poziciju. Nisu svjesni da boljim punjenjem budžeta, građanima mogu da pruževiše i kvalitetnije. Oni su izgleda zadovoljni sobom i sami sebi dovoljni, a nama kako bude”, kaže Radulović.
Gosti dolaze zahvaljujući staroj slavi
Prema prognozama analitičara i ove godine će nam turisti dominatno biti iz regiona, jer, kako su naveli, kao država nismo ponudili ništa novo turistima iz visokoplatežnih zemalja.
Radulović pojašnjava da nas gosti iz Evrope, ipak, pronalaze. U špicu sezone stižu i gosti iz regiona.
“Ove godine će to biti totalni miks s obzirom na to da smo totalno neorganizovani i da zavisimo do slučaja do slučaja. Crna Gora se ipak, prethodnih godina, pozicionirala na turističkoj mapi Evrope i svijeta, pa nas gosti i dalje pronalaze na konto te slave, više individualci, nego organizovane grupe. Za nas je i to dovoljno u ovom trenutku. Region će standardno biti tu jul i avgust. To će biti tzv. špic, a period do jula i od avgusta do oktobra biće gosti iz cijeloga svijeta”, objašnjava Radulović.
Krenule su, podsjeća, i autobuske ture sa dalekog Istoka.
“To je značajan broj gostiju, koji dolaze u Crnu Goru. Iako borave dan do dva dana, u masi kumulativno daju dobar rezultat. Tako da ne mogu da kažem ko dominantno, jer dominacije neće biti”, ističe Radulović.
Poručuje da bi naša država mogla da se ugleda na Sloveniju.
“Država kao da se nalazi u nekom procjepu. Kad ne rješavaju neka pitanja koja moraju da riješe, a koja su u njihovoj direktnoj nadležnosti - pravdaju se evropskim propisima, umjesto da snažnim argumentima brane odluke pred evropskom zajednicom. Upravo to je bila strategija Slovenije, tokom njenog predpristupnog procesa. Jakim argumentima, brojne odluke i stuacije koje sukod predstavnika evropske zajednice prvobitno izazvale negodovanje preinačili su u svoju korist”, podsjeća Radulović.
Loše odluke stižu na naplatu
Često tokom sezone budu izvođeni radovi na saobraćajnicama, a s druge strane u prethodnom periodu imali smo problema i sa avio-vezama sa svjetskim metropolama. Sagovornik Analitike poručuje da loše odluke stižu na naplatu.
“Avio povezanost je jako loša, dešava se mimo nas. Ne možemo na nju da utičemo nego ko je spreman da leti za Crnu Goru i obrati se nama, dajemo mu dozvolu da leti, a da mi nekoga privučemo da „digne avione“ i leti ka ovamo - to je nemoguća misija. Izgubili smo našu avio-kompaniju. Istina, imamo novu sa dva aviona, koja kao takva ne može ni na šta da utiče, nešto malo da pomogne, ali to vam je kao pilula koja trenutno ublaži bol ali ga ne otklanja. Učinak joj je zanemrljiv i na nivou je statističke greške”, poručuje Radulović.
Njihov sagovornik kaže da su posljedice brzopletih odluka, gašenje kompanije koja nam je potrebna, štete koja se mjere stotinama i stotinama miliona eura.
“Za to niko neće odgovarati, ali hoće onaj ko nije platio porez od 500 eura i koji za to treba da ide u zatvor. Bez namjere da se bavim državnom politikom, ali njene posljedice se prelamaju na turističku privredu, pa ne mogu da izbjegnem ovakve komparacije jer je toliko očigledno da možete da napravite veliku štetu i da za to ne samo da ne odgovarate, već izgubite mandat i odete na drugo radno mjesto. A zato najviše gube građani, a među njima je i onaj koji takve odluke donosi, ma koliko mu se sa pozicije trenutne moći čini da nije”, naglašava Radulović.
Ističe i da nemaju svojeg predstavnika u Odboru za praćenje sezone.
“Ako vam kažem da je Crnogorsko turističko udruženje prvi put od osnivanja Koordinacionog tijela Odbora za praćenje sezone, a čije formiranje je svojevremeno inicirao i godinama bio stalni član, ostalo bez svog predstavnika u tom tijelu - onda vam je sve jasno. Mada, kako se vodi politika u oblasti turizma - jednog dana to će biti i dobra referenca. Jasno je da bez našeg predstavnika nije moguće realno sagledati probleme, a samim tim ni ponuditi njihovo rješavanje, a ovo je prelomna godina”, ukazuje Radulović.
Turistički poslenici nemaju kome da se obrate
Dodaje da su dobili nezvaničnu najavu da ih čeka uvećanje PDV-a na smještajsa sedam na 14 odsto.
“CTU je odmah sproveo opsežne analize, koje su pokazale da ćemo biti prinuđeni da zatvaramo objekte pet do šest mjeseci godišnje, jer će to biti jedini način da finansijski opstanemo. U državi koja se decenijama promoviše kao cjelogodišnja destinacija, hoteli će se u tom slučaju zatvarati tokom zime. To će biti šteta za sve nas. Poučeni nekim prethodno donesenim odlukama, prekinuli smo potpisivanje svih ugovora za predstojeću zimu i stopirali buking, dok ne vidimo kako će se razvijati situacija”, pojašnjava sagovornik Analitike.
Apelovao je na donosioce odluka, ali i sve profesionalce koji žele dobro Crnoj Gori da dobro promisle i sagledaju potrebe turističke privrede, s obzirom na to da je, podsjeća, turizam najznačajnija privredna grana Crne Gore i da u državi mnogo toga utiče da li će biti uspješna turistička godina ili ne.
Podsjeća da na pozive koje upućuju nadležnim državnim organima i resornom ministarstvu niko ne odgovara.
“Tim prije što mi turistički poslenici nemamo kome da se obratimo. Stičem utisak da do premijera ili ne stižu informacije ili je loše informisan i stoga ne može biti svjestan potencijalnih posljedica koje će proisteći iz ovih problema koje zapravo generiše država u kojoj poslujemo. Preporučio bih predsjedniku Vlade da, uprkos objektivnom nedostatku vremena, nađe slobodan termin za razgovor sa turističkim poslenicima, jer bukvalno nemamo kome zvanično da se obratimo. Za dva sata - sve će mu biti jasno. Jer, ako sada poklekne turizam, zaklecala je i država Crna Gora”, zaključio je Radulović.
Budva
Ozbiljna zemlja je uvijek spremna za turiste. CG ne moze se priznat kao neka turisticka destinacija.Budva je prenatrpana ne planski izgradjena plaze gotovo i sa nema. Ulcinj sve bez plana smece i prljavstinja. CG nema ni T od turizma.
Mila K
Bilo je vrijeme da se neko iz industrije bori za turizam. A Crna Gora nema ni ministarstvo turizma ni ministarstvo prostornog planiranja ni MD ni ministra od hapsa a u stvari neznanja.