Piše: Ana Nives Radović
Američki Kongres danas ulazi u ono što bi moglo da ostane upamćeno kao najvažnija sedmica za finansijsko zakonodavstvo još od ukidanja Glass-Steagall zakona, a što je nezvanično, i uz dozu ironije, poznata kao „Kripto sedmica“. Ova petodnevna zakonodavna ofanziva mogla bi odlučiti da li će SAD postati svjetski centar digitalnih finansija ili će prepustiti tu ulogu Evropskoj uniji, Singapuru ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na dnevnom redu su tri velika zakonska prijedloga, svaki sa dalekosežnim implikacijama po strukturu i filozofiju američkog finansijskog sistema, a zajedno predstavljaju prvi ozbiljan, objedinjeni pokušaj Kongresa da kriptovalute, digitalnu imovinu i inovacije u oblasti blockchain tehnologije uvede u zakonski okvir. Ipak, da ne bude zabune, ovo nije samo priča o regulaciji i tehnologiji, već o moći, ideologiji i temeljnim promjenama koje oblikuju novu finansijsku eru.
Prvi od triju zakona, zvanično nazvan Zakon o usmjeravanju i uspostavljanju nacionalnih inovacija za američke stabilne valute (Guiding and Empowering National Innovation for U.S. Stablecoins Act), skraćeno GENIUS, najmanje je sporan, iako nipošto manje značajan. Usvojen u Senatu još u junu uz široku dvostranačku podršku, ovaj zakon ima za cilj da stablecoine, digitalne tokene vezane za američki dolar, konačno uvede u okvir regulisanih finansijskih instrumenata. Prema zakonu, stablecoini morali bi da budu pokriveni jedan-na-jedan kešom ili kratkoročnim državnim obveznicama SAD, uz mjesečne nezavisne revizije, i mogli bi ih izdavati samo subjekti sa federalnom licencom, uključujući banke i odobrene fintech kompanije.
Ključna odredba zakona jeste da Kancelarija nadzornika valute postaje glavni savezni regulator, dok se državama omogućava da priznaju pravo na poslovanje izdavačima koji ispunjavaju savezne standarde. Ovakvo preplitanje državnog i saveznog nadzora dugo je bila želja same industrije, koja se godinama nalazila u pravnom vakuumu.
Suštinski, GENIUS zakon priznaje stablecoine ne kao tehnički kuriozitet, već kao legitimno digitalno produženje američkog dolara. Njegovo usvajanje moglo bi otvoriti vrata kompanijama, od Amazona do Vise, da izdaju vlastite „brendirane dolare“, podržane regulisanim rezervama i odmah prenosive širom svijeta, a rezultat toga mogla bi da bude prva zaista programabilna i zakonski sigurna verzija dolara još od njegovog nastanka.
Drugi zakon koji se razmatra, Zakon o jasnoći digitalnih tržišta (CLARITY), pokušava da riješi jedno od najkomplikovanijih pitanja u regulaciji kriptovaluta: Šta je zapravo digitalni token? Da li je to hartija od vrijednosti, kao akcije ili obveznice? Roba, kao nafta ili zlato? Ili potpuno nova, digitalno izvorna klasa imovine koja se s vremenom razvija?
CLARITY zakon nudi pragmatičan, iako složen pristup, jer uvodi pravni test koji određuje da li određeni token potpada pod nadležnost Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) ili Komisije za trgovinu robnim fjučersima (CFTC). Tokeni koji se koriste za prikupljanje početnog kapitala ili se prodaju sa očekivanjem profita klasifikuju se kao hartije od vrijednosti, ali oni koji dostignu funkcionalnu decentralizaciju, gdje više ne postoji centralna kontrola, mogu da „sazru“ u robu, čime se regulacija prenosi na CFTC.
Riječ je o evoluciji koja odražava stvarni razvoj projekata, poput Ethereuma, koji je počeo kao centralizovana inicijativa, a sada funkcioniše kao decentralizovani protokol bez centralne uprave. Kripto preduzetnici i investitori godinama su apelovali da se uvede ovakva vrsta jasnoće, koja bi im konačno omogućila da prikupljaju sredstva, lansiraju tokene i vode projekte bez stalnog straha od retroaktivnih kazni i nejasnih uputstava.
Ako GENIUS zakon priznaje stabilne valute kao infrastrukturu, CLARITY zakon prepoznaje kripto kao tehnološki kontinuum, koji zahtijeva da regulatori razumiju ne samo šta neka imovina predstavlja danas, već i šta bi mogla postati sjutra.
Treći i posljednji zakon, ujedno i najviše ideološki, je Zakon protiv digitalnog nadzora putem digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC), koji ima za cilj da zabrani Federalnim rezervama razvoj ili izdavanje CBDC-a, u ovom slučaju digitalne verzije dolara koja bi se mogla građanima distribuisati direktno ili preko banaka. Tekst zakona je jasan: nema programabilnih dolara, nema digitalnih novčanika kojima upravljaju Federalne rezerve i nema sistema koji bi mogao da služi za praćenje, ograničavanje ili nadzor nad potrošnjom građana.
Zagovornici zakona predstavljaju ga kao zaštitu privatnosti i finansijske slobode u digitalnoj eri, ukazuju na kineski digitalni juan, koji omogućava državi da nadgleda pa čak i ograniči potrošnju građana, kao distopijsku sliku koju Amerika mora da izbjegne. Kritičari, s druge strane, tvrde da bi zabrana CBDC-a bila kratkovida i oduzela Sjedinjenim Državama potencijalno moćan alat za modernizaciju monetarne politike i konkurenciju sa globalnim rivalima. Čak i među demokratama raste zabrinutost prema konceptu državne, programabilne valute - zabrinutost koja ujedinjuje libertarijance i borce za građanske slobode.
Nazvati ovu sedmicu u Kongresu samo „važnom“ bilo bi umanjenje njenog značaja. Ova tri zakona ne regulišu samo digitalnu imovinu, već izražavaju viziju o tome kako SAD planiraju da pristupe finansijskoj budućnosti. GENIUS zakon podržava privatnu inovaciju pod strogim, bankarskim nadzorom. CLARITY zakon uvodi fer uslove igre kroz jasno definisane pravne kategorije. Anti-CBDC zakon crta jasne smjernice za odbacivanje državnog nadzora i deklarativnu posvećenost finansijskoj slobodi u digitalnom dobu.
Ipak, njihovo usvajanje nije zagarantovano. Iako se očekuje da će Predstavnički dom izglasati sva tri zakona, u Senatu, posebno kada je riječ o Anti-CBDC zakonu, i dalje postoje prepreke, naročito među demokratama koje izražavaju zabrinutost, dok bi federalne agencije poput SEC-a mogle pružiti otpor preraspodjeli regulatornih ovlašćenja.
Tržišta, međutim, djeluju manje oprezno. Cijena bitcoina oborila je krajem prošle sedmice još jedan rekord, odražavajući uvjerenje da bi SAD, ukoliko obezbijede pravnu jasnoću, prihvate regulisane stabilne valute i odbace državnu digitalnu kontrolu, mogle postati globalni lider digitalnih finansija. Institucionalni kapital, koji je godinama bio uzdržan zbog nejasnih pravila i regulatorne represije, sada ima priliku da se aktivira.
Međutim, euforija se mora uzeti s rezervom. Čak i ako Predstavnički dom ove sedmice usvoji zakone, predstoje mjeseci pregovora, dorada i političkih igara. Razlika između zakonodavnog zamaha i stvarnog zakona je velika, i u Vašingtonu ništa nije gotovo dok predsjednik ne potpiše. Ipak, signal je poslat. Nakon više od decenije lutanja, sudskih procesa, regulatorne magle i propuštenih prilika, Kongres konačno digitalnu imovinu ne tretira kao sporednu temu, već kao pitanje od nacionalnog značaja, što nije samo odlučujući trenutak za kriptovalute, već, generalno, za finansije u SAD. Ono što se dogodi ove sedmice odjeknuće u salama za sastanke, na berzama i među programerima od Silikonske doline do Japana.
Kada je riječ o cijeni, prelazak bitcoina iznad 118.000 dolara odražava oprezan optimizam u vezi sa mogućim usvajanjem GENIUS i CLARITY zakona. Ukoliko ove zakone podrže obje strane političkog spektra, realno je očekivati umjeren rast vrijednosti bitcoina, potencijalno u rasponu od 125.000 do 130.000 dolara, no zbog političkih komplikacija, naročito u vezi sa Anti-CBDC zakonom, tržište bi moglo iskusiti i nestabilnost ili povlačenja ukoliko zakonodavni proces naiđe na odlaganja ili značajne prepreke. Bez obzira na to što jasnija regulativa može da poveća povjerenje ulagača, važno je imati u vidu da će kratkoročne promjene cijene najvjerovatnije zavisiti od političkih signala i opšteg raspoloženja na tržištu.
---------------------
Inicijalna verzija ovog članka dostupna je OVDJE.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR