Piše: Ana Nives Radović
Odnos između Evropske unije i najmoćnijih tehnoloških kompanija svijeta, koje su uglavnom smještene u Sjedinjenim Državama, ušao je u novu i važnu fazu. Ambiciozan cilj EU da definiše digitalni suverenitet, zaštiti prava svojih građana na internetu i izbalansira odnos snaga na platformama doveo je do direktnog sukoba sa tehnološkim gigantima poput Alphabeta (Google), Applea, Amazona, Mete, Microsofta i ByteDancea (TikTok).
Suštinu ove digitalne borbe nalaze čine dva ključna zakonska okvira: Digital Markets Act (DMA) i Digital Services Act (DSA) – propisi koji jasno pokazuju da EU više ne želi samo simbolične kazne, već i stvarne strukturne promjene. Ako je GDPR bio upozorenje, DMA i DSA su sada oruđe za sprovođenje i to u trenutku koji ne samo da je od ključnog značaja za EU, već i za globalni digitalni poredak.
DMA i doktrina „čuvara kapija“
DMA, koji je stupio na snagu 2024. godine, ima za cilj da ograniči moć tzv. „čuvara kapija“ (gatekeepers) kompanija koje su neizbježni posrednici između biznisa i potrošača. Među njima su najpoznatiji Google, Apple, Amazon, Meta, Microsoft, i djelimično ByteDance.
Ove kompanije se ne kažnjavaju zbog uspjeha, već zbog zloupotrebe svoje dominacije na tržištu koja guši konkurenciju i inovacije. Cilj EU je jasan: vratiti ravnopravnost i fer uslove na digitalna tržišta koja su postala duboko ukorijenjena i često zatvorena za nove učesnike.
Glavne obaveze DMA
DMA nameće niz obaveza koje značajno mijenjaju postojeće poslovne modele „čuvara kapija“. To uključuje zahtjeve za interoperabilnost u servisima za dopisivanje, na primjer, da korisnici WhatsAppa mogu komunicirati sa onima na Signalu ili Telegramu, kao i obaveze u vezi sa prenosivošću i pristupom podacima, naročito unutar iste korporativne grupe. DMA zabranjuje i „samo-prednost“ (self-preferencing), što znači da platforme ne mogu više nepravedno rangirati svoje proizvode ili usluge iznad konkurencije u pretraživačima ili prodavnicama aplikacija.
Takođe, zakon zahtijeva pravičan pristup ekosistemima aplikacija, primoravajući kompanije poput Applea da dozvole instalaciju aplikacija sa drugih izvora i podrže nezavisne prodavnice aplikacija na svojim uređajima.
Gdje nastaju problemi
Brojne istrage vode se o poštovanju DMA koje kod velikih tehnoloških kompanija djeluju djelimično ili samo formalno. Apple, na primjer, biva kritikovan zbog pristupa „sideloadingu“; iako tehnički dopušta alternativne prodavnice aplikacija, proces je namjerno komplikovan i neprijatan za korisnike, čime se umanjuje svrha zakona. Google i Amazon su pod istragomzbog tvrdnji da favorizuju svoje usluge kao što su Google Shopping ili Amazon Basics u rezultatima pretrage i prikazu proizvoda. Meta je pod lupom zbog načina na koji dijeli podatke korisnika između Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, što izaziva zabrinutost zbog privatnosti i mogućih kršenja principa minimizacije podataka.
Kazne mogu dostići i do 10% globalnog prihoda, a kod ponovljenih prekršaja i do 20%, no, značajnija prijetnja je strukturna, s obzirom na to da regulatori mogu da nalože kompanijama da razdvoje ili u osnovi promijene dio svoje platforme, što bi imalo dubok uticaj na način na koji posluju na jednom od najvažnijih digitalnih tržišta svijeta.
DSA i uređenje informacionog ekosistema
Ako za DMA možemo reći da reguliše tržišnu strukturu, Digital Services Act (DSA) se fokusira na informativni prostor, sa ciljem da učini online platforme odgovornijim za sadržaj koji hostuju i promovišu, bez prelaska u cenzuru. DSA je jedan od najopsežnijih globalnih pokušaja da se uspostavi transparentnost i efikasnost u moderaciji sadržaja, algoritamskom uticaju i odgovornosti platformi.
VLoP i VLoSE
DSA nameće najstrože obaveze za tzv. veoma velike online platforme (VLoP, Very Large Online Platform) i veoma veliki online pretraživači (VloSE, Very Large Online Search Engine) – one koje imaju više od 45 miliona korisnika unutar EU. Te platforme moraju da aktivno moderiraju sadržaj, brzo uklanjaju ilegalne materijale i suzbijaju širenje štetnog sadržaja, uključujući dezinformacije, govor mržnje i deepfake video zapise.
Takođe su dužne da budu transparentnije u vezi sa svojim algoritmima, objašnjavajući kako funkcionišu sistemi preporuka i kako smanjuju povezane rizike. Pored toga, DSA zahtijeva da omoguće pristup podacima nezavisnim istraživačima radi detaljne analize sistemskih rizika i ponašanja platformi, što je važno za javni interes i kreiranje politika.
Glavne tačke sukoba
Platforme poput TikToka, Mete i X-a suočavaju se sa stalnom kritikom zbog nedovoljne borbe protiv dezinformacija i štetnog sadržaja, naročito tokom izbornih kampanja i geopolitičkih napetosti. Posebno zabrinjava rastuća upotreba sintetičkih medija i deepfakea u dezinformacionim kampanjama, što predstavlja nove izazove za integritet platformi i povjerenje javnosti.
Transparentnost algoritama je postala vrlo sporna tema, a kompanije tvrde da bi otkrivanje načina rada preporuka ugrozilo poslovne tajne ili omogućilo zloupotrebe, dok regulatori smatraju da su opasnosti nejasnih algoritama – posebno onih koji pojačavaju polarizaciju i ekstremistički sadržaj – prevelike da bi se ignorisale. Takođe, pristup podacima za istraživače je veliki izazov. Iako zakon to zahtijeva, platforme postavljaju brojne prepreke, uključujući restriktivne ugovore o povjerljivosti, usko definisane skupove podataka i složene procedure za dobijanje pristupa. Evropska komisija smatra da ove prakse potkopavaju duh zakona i upozorava da bi nepoštovanje moglo dovesti do sankcija.
Globalni značaj DMA i DSA
EU je jasno stavila do znanja da ne reguliše samo za sebe – cilj je da postavi globalni standard. Kao što je GDPR postao model za zakone o zaštiti podataka širom svijeta, tako DMA i DSA mogu podstaći slične propise u zemljama kao što su Kanada, Indija i Brazil.
Pored toga, tehnološke kompanije ne mogu lako da prave različite verzije za različita tržišta. Troškovi razvoja dviju verzija aplikacije – jedne za Evropu, druge za ostatak svijeta – su visoki. Već sada vidimo da se karakteristike napravljene zbog usklađenosti sa EU (poput povećane transparentnosti ili interoperabilnosti) uvode i globalno.
Ambicija EU mijenja globalni digitalni pejzaž, uspjeh nije zagarantovan, primjena zakona biće zahtjevna, pravni izazovi se gomilaju, a tehnološki lobiji su dobro finansirani i duboko povezani sa donosiocima odluka, međutim, dinamika se promijenila jer su prošli dani reaktivne regulative i simboličnih kazni. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se obnovi arhitektura digitalne moći – da se spriječi da veličina znači dominaciju, da inovacije ne budu ugušene od strane ustaljenih igrača i da prava građana vrijede koliko i profit platformi. Bitka za digitalni suverenitet između Brisela i Silicijumske doline tek je počela.
----------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike objavljuje Antena M.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Mila K
Srž. hvala