Piše: Ana Nives Radović
Evropska centralna banka približava se odluci koja bi mogla da preoblikuje budućnost evropskih finansija, a odnosi se na finalnu fazu uvođenja digitalnog eura. Riječ je o ideji koja je u početku izgledala kao usko tehničko istraživanje, a koja se vremenom pretvorila u pitanje strateške težine, tragajući za odgovorom na to može li Evropa da sačuva monetarni suverenitet u eri dominacije privatnih platformi i stranih platnih sistema.
Budući da se bliži kraj pripremne faze upravo u ovom mjesecu, projekat ulazi u zonu krhkosti, gdje se povjerenje, tehnologija i politika prepliću na način koji će odrediti koliko će euro ostati stub evropske ekonomije.
Digitalni oslonac za euro
Na prvi pogled vizija djeluje jednostavno, jer se odnosi na euro u digitalnom obliku, izdat od strane centralne banke, pouzdan kao gotovina, ali prenosiv preko telefona, kartica, pa čak i uređaja bez internet konekcije.
ECB je u više navrata mnaglasila da je digitalni euro dodatak, a ne zamjena za novčanice. Kao i u svakom složenom projektu, i iza ovog stoje i geopolitičke ambicije koje se odnose na smanjenje zavisnosti od američkih kartičnih mreža, zaštitu od privatnih stabilnih kriptovaluta i jačanje otpornosti u kriznim vremenima.
Drugim riječima, cilj ECB je da Evropljani uvijek imaju pristup novcu koji je bez rizika, otporan i univerzalno prihvaćen.
Izgradnja infrastrukture
Otkako je u oktobru 2023. završila istražnu fazu, ECB je započela dvogodišnji program priprema. Radi se na pravilima za interoperabilnost između banaka i platnih sistema, testiraju se prototipi digitalne euro platforme, a pokrenuti su i tenderi za tehničku infrastrukturu.
Najambicioznija ideja je offline plaćanje, koja je zamišljena kao mogućnost razmjene digitalnih eura bez interneta, što bi oponašalo privatnost i praktičnost gotovine. Ukoliko njena realizacija uspije, to bi postalo globalni standard za digitalni novac centralnih banaka.
Međutim, problemi nijesu samo tehničke prirode, jer se pored takvih još dva posebno izdvajaju. Prvi je ograničenje iznosa. Bez limita, depoziti bi u kriznim situacijama mogli masovno da odu iz komercijalnih banaka, što bi destabilizovalo sistem. Ali stroga ograničenja mogu obeshrabriti građane da koriste digitalni euro.
Drugi je privatnost. ECB obećava da će poštovati pravila protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ipak, mnogi upozoravaju da bi, bez uvjerljivog čuvanja anonimnosti, digitalni euro mogao biti doživljen kao još jedan oblik nadzora. Offline funkcionalnost bi mogla smanjiti ove strahove, ali političko povjerenje je teže izgraditi nego tehnički kod.
Politika, zakoni i javno mnjenje
Zakonodavni proces mogao bi biti i komplikovaniji od tehničkog. Evropska komisija već je predložila okvir, ali rasprave o privatnosti, nadležnostima i ulozi posrednika biće žestoke u Savjetu i Parlamentu. ECB tvrdi da neće pokrenuti projekat bez jasne pravne osnove.
Tu je i problem javnog skepticizma. Istraživanja pokazuju da mnogi građani uopšte nijesu upoznati s inicijativom, dok drugi strahuju zbog zaštite podataka, tehničkih kvarova i gubitka izbora. Uklanjanje ovih sumnji biće jednako važno kao i sama tehnološka izgradnja sistema.
Za komercijalne banke digitalni euro donosi i prijetnje i šanse. Ograničenja depozita mogla bi umanjiti jedan od ključnih izvora finansiranja, što bi smanjilo profite. Ali, banke bi ujedno bile i glavni posrednici, kroz koje bi se digitalni euro distribuisao, pa bi mogle razviti nove usluge i dodatno se povezati s klijentima. Da li će banke na kraju biti dobitnici ili gubitnici zavisiće od finalnog dizajna i volje građana da prihvate novu valutu.
Vremenski okvir i ulog
Čak i ako Upravni savjet u oktobru 2025. odobri izdavanje, digitalni euro se u praksi ne bi koristio prije 2029. Razlog su obimna testiranja, regulatorna usklađivanja i potreba za edukacijom građana.
Ali ulog je veći od samih rokova. Kina već ubrzano razvija svoj digiitalni novac. Privatne stabilne kriptovalute postaju sve prisutnije u globalnoj trgovini. Za Brisel i Frankfurt odlaganje nosi strateške rizike. Kako je jedan zvaničnik ECB rekao: “Ako mi ne napravimo digitalni euro, Evropljani će na kraju koristiti digitalni novac koji je neko drugi stvorio”.
Budući da nije u pitanju samo tehnološka inovacija u plaćanjima, već i politička poruka o suverenitetu, uspjeh ovog projekta ima šansu da učvrsti euro kao pouzdanu i modernu osnovu digitalne ekonomije. Sa druge strane, neuspjeh bi Evropu ostavio zavisnom od tuđih sistema i mogao bi da poljulja povjerenje u sam projekat monetarne unije.
--------------------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra 2024. u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje dva puta sedmično.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR