Nema ničeg novog u tome da tržišnu vrijednost neke imovine oblikuju ratovi, pa ni bitcoin i druga digitalna imovina ne predstavljaju izuzetak kada je u pitanju kretanje cijena u kontekstu aktuelnih sukoba. Kada je riječ o ratu u Ukrajini, informacije o pregovorima imaju mnogo širi odjek, znatno dalje od Kijeva i Moskve.
Piše: Ana Nives Radović
Bitcoin, taj decentralizovani enfant terrible finansija, u nestabilnim vremenima ima svoje i uzlazne i silazne putanje, s vremena na vrijeme bude uzdrman, oporavlja se, predviđa, a ponekad šapuće ono što trgovci ne žele da izgovore naglas, a to je da politika i tržišta ne mogu biti odvojeni.
Kada tek izbije sukob, bitcoin često klizne. Strah je zarazan, pa nijedna blockchain mreža ne može da ga eliminiše, zbog čega su prvi napadi na Ukrajinu, kao i eskalacije u Gazi pokazali da kriptovaluta posustaje, refleksno se povlačeći, a za to vrijeme investitori traže konvencionalna sigurna utočišta. Ipak, istorija pokazuje da pad rijetko traje, a čak i kada bi se sedmice tenzija pretvarale u mjesece, vrijednost bitcoina bi nakon nekog vremena ponovo počela da raste, čineći ga ironičnim utočištem od nestabilnosti koja je izazvala početnu paniku, budući da je osjetljiv na groznicu geopolitike i kalibrisan na ljudsku anksioznost.
Pregovori, čak i oni probni, imaju specifičan efekat, pa sama pomisao na samit globalnih lidera može da umiri tržište dovoljno da ne padne sedam odsto na vijest o regionalnoj eskalaciji. Ulagači polažu manje nade u stvarni mir, a više na psihologiju tržišta i potencijalno rješenje, pa bitcoin nije valuta sigurnosti, već percepcije.
Rat u Gazi podsjeća na to da ovaj fenomen nije ograničen na sukobe supervelikih sila. Kratkotrajna panika, praćena oporavkom, ističe dvostruku prirodu bitcoina da je istovremeno i sigurna luka u nestabilnim vremenima, ali i barometar geopolitičke napetosti, zbog čega njegova volatilnost nije mana ni slučajnost, već signal uz pomoć kojeg oni koji razumiju mogu da „čitaju“ svijet kroz ritam padova i oporavaka.
Cijena nafte raste kada su ugroženi trgovački putevi, zlato dobija na vrijednosti kada valute posrnu, dok je bitcoin teže smjestiti. Kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022, reakcija bitcoina bila je gotovo školski primjer izbjegavanja rizika. Vrijednost mu je opala oko osam odsto u samo nekoliko sati, imitirajući berzanska tržišta. Ulagači su odbacivali rizičnu imovinu u korist keša i zlata, ali panika je kratko trajala. Već narednog dana vrijednost mu je uvećana više od 14%, a u roku od mjesec bio je u plusu skoro 30%.
Sličan obrazac ponovio se i na primjeru Bliskog istoka. Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. gurnuo je bitcoin ispod 27.000 dolara. Međutim, u roku od 50 dana vratio je sve gubitke i prestigao akcije. Kada su se Iran i Izrael direktno sukobili u junu ove godine, cijena mu se pomjerila jedva 3% u oba smjera, što je potpuni kontrast njegovim ranijim trzavicama, kao i znak da su institucionalni tokovi iz fondova kojima se trguje na berzi tiho ublažavali volatilnost.
Bitcoin nije zlato, pa se u prvim trenucima krize ponaša kao rizično sredstvo, a ne kao zaštita. Strah ga povlači naniže, ali nakon toga, kada države povećaju potrošnju, valute oslabe ili ljudi pod sankcijama traže alternativu, pa on često raste, hraneći se samim haosom.
Rat slabi povjerenje u tradicionalne valute. Invazija Rusije donijela je sankcije koje su zamrznule dolarske rezerve, poput hladnog podsjetnika da dominacija dolara počiva koliko na geopolitici, toliko i na ekonomiji. U Ukrajini je tražnja za bitcoinom naglo porasla dok su građani pokušavali da zaštite ušteđevinu od kolapsa valute i poremećaja u bankama. U Gazi i Izraelu, kontrola kapitala i finansiranje rata učinili su decentralizovanu imovinu privlačnom.
U međuvremenu, institucionalni investitori posmatraju sukobe kroz prizmu inflacije i monetarne politike. Ratovi su skupi, budući da se vlade zadužuju, deficiti rastu, a najveći pritisak stvara se na centraalne banke i to baš zbog toga što se od njih sve intenzivnije zahtijeva da popuste, što obično završava slabljenjem fiat valuta i većom tražnjom za “asetima katastrofe”. J.P. Morgan je već uvrstio bitcoin u istu grupu sa zlatom, pa iako paralela nije savršena, značajna je zato što sada postoji još veći broj načina da se sagleda i razumije da bitcoin nije stvoren da bi bio špekulativno sredstvo.
Ako rat na početku povlači cijenu bitcoina naniže, a onda ga podigne, to znači da pregovori i razgovori o prekidu vatre proizvode suprotan efekat, stvarajući uslove za rast zasnovan na obnovljenom apetitu za rizikom. U junu 2025. vijesti o mogućoj deeskalaciji na Bliskom istoku podigle su cijenu bitcoina za skoro 4% u jednom danu,sa akcijama. Cijena zlata je u tom trenutku krenula silaznom putanjom, jer su ulagači počeli da napuštaju sigurna utočišta.
Ovo pokazuje dvostruki identitet bitkoina, koji može da raste i tokom eskalacije i tokom deeskalacije, ali iz različitih razloga. U ratu napreduje na nepovjerenju u tradicionalne sisteme, dok u miru profitira od optimizma ulagača i potrage za prinosom, pa ga upravo ta kontradikcija čini i privlačnim i nestabilnim.
Ono što se ipak mijenja jeste obim ovih oscilacija. Kada je Rusija anektirala Krim 2014. bitcoin je bio predmet interesovanja znatno manjeg broja ljudi nego danas, pa su do 2022. njegovi skokovi i padovi pratili globalna rizična tržišta, međutim tokom prošle i ove godine volatilnost tokom ratova bila je primjetno manja. Institucionalno usvajanje, preko ETF-ova, državnih rezervi u Ukrajini i Butanu,kao i prvih koraka u kreiranju zakonodavnog okvira u SAD, djelovali su kao balast.
Bitcoin je tokom nekoliko prethodnih godina od valute entuzijasta postao finansijska infrastruktura, pa ta evolucija smanjuje njegovu sklonost ka kolapsu tokom šokova, ali ga istovremeno još čvršće vezuje za globalna tržišta kapitala. Drugim riječima, što bitkoin postaje “respektabilniji”, to više počinje da se posmatra kao svaka druga rizična imovina, što znači da ideja o savršenom digitalnom zlatu blijedi, dok oblik dobija realnost institucionalizovane digitalne imovine.
Bitcoin je u ovom kontekstu hibrid i to djelimično barometar rizika, a djelimično zaštita od političke krhkosti tradicionalnih sistema, ali i magnet za špekulativnu energiju. Ratovi u Ukrajini i Gazi naglasili su ovu dvosmislenost, pokazujući da bitcoin kao imovina opada pred strahom, ali raste na nesigurnostima koje ratovi donose, zbog čega nas pregovori i primirja podsjećaju na njegovo drugo lice – kao visokorizični indikator investitorskog apetita. Kretanje cijene bitcoina u ovom kontekstu odražava duh vremena, jer ne živi od stabilnosti, već od pukotina globalizacije – sankcija, inflacije, nepovjerenja u banke i stalnog vrtloga kriza i pregovora, tako da oni koji ga zamišljaju kao novo zlato, sada ostaju razočarani, dok oni koji ga vide kao najčistiju destilaciju haosa i prilika u svijetu finansija, ovim potvrđuju svoja uvjerenja.
----------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike objavljuje Antena M.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR