Serijal „Od kovanica do kodova“ osmišljen je kako bi prikazao svojstva novca kakvog čovječanstvo poznaje hiljadama godina, ali i digitalne imovine koja je neizostavni dio današnjice. Za CBDC bi se, u najkraćem, reklo da je u pitanju „nešto između“.
Piše: Ana Nives Radović
CBDC, skraćenica koja se u svijetu finansija posljednjih godina sve češće pojavljuje, odnosi se na digitalne valute centralnih banaka, ili doslovno, skraćenica od Central Bank Digital Currencies.
Za razliku od bitcoina ili drugih kriptovaluta, koje funkcionišu nezavisno od finansijskih institucija, CBDC su digitalni ekvivalent novca u vašem novčaniku, budući da ih izdaje, podržava i reguliše centralna banka. Međutim, njihove implikacije sežu znatni dalje od praktičnosti, budući da su spremne da transformišu plaćanja, finansijsku inkluziju, pa čak i ekonomsku politiku.
U najjednostavnijoj formi, CBDC je digitalni prikaz zvanične valute neke zemlje. Ima istu pravnu snagu kao novčanica, ali postoji u digitalnom obliku, dostupan putem pametnih telefona, računara ili drugih digitalnih novčanika, pa je upravo to ono što ga razlikuje od kriptovaluta, koje su decentralizovane i čija vrijednost fluktuira u odnosu na nacionalne valute.
CBDC se može razumjeti kroz dva osnovna oblika. Tzv. maloprodajni CBDC su namijenjeni građanima i preduzećima, jer funkcionišu kao digitalni novac koji se može koristiti za rutinska plaćanja, transfere i štednju. Suprotno tome, tzv. veleprodajni CBDC namijenjeni su bankama i finansijskim institucijama, olakšavajući velika, međubankarske poravnanja sa većom efikasnošću i sigurnošću. Ove dvije forme CBDC koje se paralelno koriste pokazuju kako digitalna valuta može transformisati i svakodnevne transakcije i širu strukturu finansijskog sistema.
Za razliku od tradicionalnih bankovnih depozita, koji zavise od komercijalnih banaka kao posrednika, CBDC predstavljaju direktnu obavezu centralne banke. Ova osnovna razlika im pruža jedinstvenu kombinaciju povjerenja, stabilnosti i dostupnosti, čineći ih posebnim i potencijalno transformativnim instrumentom u modernom finansijskom sistemu.
Pojava CBDC-a podstaknuta je kombinacijom tehnoloških, ekonomskih i društvenih potreba, a jedan od ključnih razloga je modernizacija plaćanja. Tradicionalni sistemi, posebno za međunarodne transfere, u nekim situacijama su spori, skupi i nezgrapni, pa CBDC nude gotovo trenutna poravnanja, drastično smanjujući prepreke u domaćim i prekograničnim transakcijama, posebno na tržištima na kojima međunarodni platni promet slabije funkcioniše.
Oni takođe imaju potencijal da unaprijede finansijsku inkluziju, pružajući sigurne digitalne novčanike za oko 1,4 milijarde ljudi širom svijeta koji nemaju bankovne račune, omogućavajući im pristup finansijskim uslugama bez oslanjanja na bankarstvo u tradicionalnom obliku.
Pored toga, CBDC poboljšavaju efikasnost monetarne politike, omogućavajući centralnim bankama da direktno razdijele stimulativne isplate građanima ili da prilagođavaju kamatne stope na digitalne depozite u realnom vremenu kako bi uticale na ekonomsko ponašanje. Kako popularnost kriptovaluta i stablecoina raste, CBDC pružaju vladama alat za održavanje povjerenja javnosti u zvanični novac, a uz mogućnost da istovremeno budu dio digitalnog finansijskog pejzaža.
CBDC se zasnivaju na tehnologiji koja obezbjeđuje sigurnost, transparentnost i upotrebljivost. Iako nijesu inherentno decentralizovane kao kriptovalute, koriste digitalne knjige, koje mogu biti zasnovane na blockchainu, za sigurno evidentiranje transakcija.
Korisnici pristupaju CBDC putem digitalnih novčanika, koje može pružiti centralna banka ili licencirani posrednik. Transakcije su brze, provjerljive i otporne na prevaru, ali se mogu dizajnirati tako da čuvaju privatnost.
Kao i svaki oblik imovine i CBDC imaju i prednosti i ograničenja. Prednosti CBDC-a se protežu kroz društvo na više, međusobno povezanih načina, a s obzirom na to da ih izdaje i podržava centralna banka, nude nivo sigurnosti koji ih čini inherentno sigurnijim i manje podložnim prevarama nego gotovina ili komercijalni bankovni depoziti.
Takođe poboljšavaju efikasnost, omogućavajući da se plaćanja, kako domaća, tako i međunarodna, poravnaju za nekoliko sekundi umjesto nekoliko dana, pojednostavljujući trgovinu i finansijske interakcije.
CBDC pored toga promovišu finansijsku inkluziju, smanjujući prepreke za one bez bankovnih računa i omogućavajući im prvi pristup formalnim finansijskim uslugama. Pored toga, CBDC pružaju centralnim bankama uvid u tok novca u realnom vremenu, omogućavajući informisanije i preciznije ekonomske odluke kojima se može brzo reagovati na promjenljive finansijske uslove.
Kako niti jedan oblik imovine nije savršen tako i CBDC imaju određena ograničenja. Prije svega, pitanje privatnosti je veliki izazov, jer digitalni novac može da omogući vladama da detaljnije prate transakcije, potencijalno ugrožavajući anonimnost koju pruža gotovina, zbog čega je neophodno pronaći pravi balans između transparentnosti i lične privatnosti.
Osim toga, široka primjena CBDC-a može da utiče na tradicionalne banke, pa ako građani odluče da drže digitalnu valutu umjesto komercijalnih depozita, banke mogu da se suoče smanjenim mogućnostima kreditiranja, što može imati šire posljedice po finansijski sistem.
Tehnološka sigurnost je takođe ključni faktor, jer su potrebne snažne mjere sajber bezbjednosti kako bi se spriječile provale koje bi mogle da imaju sistemske posljedice. Upravo zbog toga neophodna je globalna koordinacija kako bi CBDC efikasno funkcionisale u međunarodnim plaćanjima, zahtijevajući interoperabilne standarde i saradnju centralnih banaka širom svijeta.
Centralne banke jednog broja zemalja, kao i Evropska centralna banka već eksperimentišu sa CBDC, svaka u skladu sa svojim ekonomskim prioritetima i strateškim ciljevima, pa ove inicijative pokazuju da CBDC nijesu futurističke apstrakcije, već da se aktivno dizajniraju, testiraju i primjenjuju širom svijeta, najavljujući opipljivu promjenu ka digitalnoj novčanoj budućnosti.
Pravi potencijal CBDC nalazi se u njihovoj sposobnosti da povežu tradicionalne finansije i digitalnu ekonomiju, pa upravo zbog toga ovaj oblik imovine ne predstavlja samo tehničku inovaciju, već duboku evoluciju samog novca.
--------------------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra 2024. u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje dva puta sedmično.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR