Pad vrijednosti američkog dolara čini zlato još poželjnijom investicijom, a niz geopolitičkih tenzija nastavlja da unosi još više neizvjesnosti na valutna tržišta. Podaci brojnih centralnih banaka, koji će biti objavljeni ove sedmice, poslaće dodatne signale ulagačima.
Vrijednost američkog dolara oslabila je na početku ovosedmičnog trgovanja nakon što je tajvanski dolar zabilježio oštar rast zbog reakcije tržišta na zaoštravanje trgovinskih politika, predstojeće odluke centralnih banaka i rastuće geopolitičke tenzije. Vrijednost tajvanske valute porasla je na trogodišnji maksimum, nakon dvodnevnog rasta većeg od 6%, najvećeg zabilježenog skoka, što je dodatno podgrijalo spekulacije da azijske zemlje možda ciljano revalviraju valute kako bi stekle prednost u trgovinskim pregovorima sa SAD.
Iako nije zvanično vezan za američki dolar, kurs tajvanskog dolara pažljivo kontroliše njihova centralna banka radi očuvanja „dinamične stabilnosti“, a jutros po otvaranju azijskih berzi ojačao je više od 3%, na 29,654 za dolar, nakon rekordnog skoka od 4,5% u petak. Učesnici na valutnim tržištima vjeruju da centralna banka toleriše priliv stranog kapitala, moguće pod pritiskom iz Vašingtona, iako je Banka Tajvana saopštila da nije bilo direktnih zahtjeva iz SAD.
Kineski juan je takođe ojačao, dostigavši najviši nivo u gotovo pola godine, na 7,1879 za dolar. Postoje nagađanja da Peking možda namjerno dopušta jačanje svoje valute kako bi ponovo pokrenuo trgovinske pregovore sa SAD, iako dvije strane i dalje imaju značajne razlike. Ministarstvo trgovine Kine navodno razmatra ponudu iz SAD za nastavak pregovora, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 145% i više puta tvrdio da je Kina spremna za dogovor.
S druge strane, euro je blago ojačao za 0,4%, na 1,1343 dolara, oporavivši se od prošlonedjeljnog minimuma od 1,1266. Indeks dolara pao je za 0,2%, na 99,635. Japanski jen je takođe ojačao, nakon što je dolar oslabio za 0,6%, na 144,03, povukavši se sa nedavnog maksimuma od oko 145,91. Pad cijena nafte dodatno je podržao japanski trgovinski bilans, što je dodatno osnažilo jen.
Ulagači na tržištu valuta sve više pokazuju oprez prema dolaru zbog naglih promjena politika u Vašingtonu i bojazni za nezavisnost Federalnih rezervi. Tržišna pozicioniranost to i odražava, s porastom špekulativnih kratkih pozicija protiv dolara. Raste uvjerenje da se završava era američke ekonomske nadmoći, što navodi ulagače da razmotre preusmjeravanje kapitala ka globalnim tržištima. Očekivanja za kraj godine za glavne valutne parove su austrijski dolar dostići 0,7 američkih dolara, da će se dolar mijenjati za na 125 jena, dok se za euro prognozira vrijednost od 1,23 dolara.
Naredni test za dolar biće objava ISM indeksa uslužnog sektora SAD, zakazana za danas, a slab rezultat mogao bi ponovo otvoriti pitanja o usporavanju američke ekonomije.
Zlato
Cijene zlata porasle su zahvaljujući slabljenju dolara i opreznom stavu investitora uoči sjednice Federalnih rezervi ove sedmice. Cijena spot zlata porasla je 0,5%, na 3.256,85 dolara po unci, dok su fjučersi u SAD skočili 0,7%, na 3.265,10 dolara. Sa indeksom dolara u padu od 0.3%, zlato je postalo atraktivnije za ulagače koji koriste druge valute.
Investitori pomno prate moguće promjene u politici Feda, naročito nakon jakih podataka o zapošljavanju u aprilu, koji su u početku umanjili očekivanja o skorašnjem snižavanju kamata. Tržišta sada predviđaju smanjenje stopa za ukupno 80 baznih poena do kraja godine, počev od jula. Zlato, koje ne donosi prinos, tradicionalno profitira u uslovima nižih kamatnih stopa i pojačane ekonomske ili geopolitičke neizvjesnosti.
Tramp je ponovo je izrazio želju za nižim kamatnim stopama i izjavio da neće smijeniti predsjednika Feda Džeroma Pauela prije isteka njegovog mandata 2026. godine. Trgovci takođe prate najnovije vijesti vezane za trgovinske odnose između SAD i Kine, a Tramp je izjavio da pregovori i dalje traju i da mu je cilj „fer dogovor“. Kineska tržišta ostaju zatvorena povodom Praznika rada, a ponovo se otvaraju tek sjutra, 6. maja.
Među ostalim plemenitim metalima, srebro je poraslo 0,5%, na 32,14 dolara po unci, dok je platina pala 0,2%, na 957,77 dolara, a paladijum porastao 0,2%, na 955,28 dolara.
Nafta
Cijene nafte pale su više od dva dolara po barelu u ranim satima jutrošnjeg trgovanja, pod pritiskom odluke grupe OPEC+ da i drugi mjesec zaredom poveća proizvodnju. Ovo povećanje dolazi u trenutku kada tržište već bilježi nejasne izglede tražnje i rastuće geopolitičke rizike.
Cijena fjučersa za Brent naftu pala je 2,21 dolar, odnosno 3,61%, na 59,08 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila 2,29 dolara, ili 3,93%, kliznuvši na 56 dolara. Oba pokazatelja otvorila su trgovinski dan na najnižim nivoima od 9. aprila, nakon što je OPEC+ najavio povećanje proizvodnje za 411.000 barela dnevno tokom juna. Ovo je nastavak prethodnih povećanja, čime se ukupna dodatna ponuda od početka godine povećala na 960.000 barela dnevno – gotovo polovinu od 2,2 miliona barela dnevno dobrovoljnih rezova koji su bili na snazi od 2022.
Izvori iz OPEC+ navode da je Saudijska Arabija insistirala na ubrzanju povećanja proizvodnje kako bi kaznila Irak i Kazahstan zbog nepoštovanja dogovorenih kvota. Ukoliko se usklađenost sa sporazumom ne poboljša, postoji mogućnost da se dobrovoljni rezovi u potpunosti ukinu do oktobra.
Odraz očekivanog viška ponude vidi se i u činjenici da je šestomjesečni Brent terminski raspon prešao u tzv. „kontango“ – situaciju u kojoj su buduće cijene više od aktuelnih, prvi put od decembra 2023. što ukazuje na to da tržište očekuje obilnu kratkoročnu ponudu.
Barclays je revidirao svoju prognozu za cijenu Brenta naniže za četiri dolara, na 66 dolara za 2025. godinu, i za dva dolara na 60 dolara za 2026. ING je takođe snizio svoju prognozu za prosječnu cijenu u 2024. sa 70 na 65 dolara. Obje banke kao razlog navode rastuću ponudu OPEC+ zemalja i rizike po potražnju zbog trgovinskih tenzija. Barclays dodatno ističe da veća proizvodnja OPEC+ uz blago usporavanje američke proizvodnje podiže procjene ukupne ponude za 2025. za dodatnih 290.000 barela dnevno.
U međuvremenu, tenzije na Bliskom istoku ponovo rastu nakon što je projektil koji su ispalili Huti, grupa bliska Iranu, pao blizu glavnog aerodroma u Izraelu. Premijer Benjamin Netanjahu najavio je odmazdu, dok je iranski ministar odbrane upozorio da će uslijediti odgovor ako Iran bude napadnut od strane Izraela ili SAD.
Geopolitički faktori
Očekuje se da Federalne rezerve SAD zadrže kamatne stope nepromijenjenim na sjednici u srijedu, nakon snažnih podataka o zaposlenosti za mart i april. Vjerovatnoća smanjenja kamata u junu, prema tržišnim procjenama, pala je sa 64%, koliko je iznosila prije mjesec na 37%, dok neki analitičari sada kao izgledniji termin navode jul.
U Velikoj Britaniji, očekuje se da Banka Engleske u četvrtak snizi kamatne stope za 25 baznih poena, na 4.25%. Tržišta će pažljivo pratiti da li centralna banka nagovještava dodatna smanjenja, moguće već u junu, s ciljem da do kraja godine stigne do 3,5%. Centralne banke Norveške i Švedske takođe će ove sedmice održati sjednice, ali se očekuje da zadrže postojeće kamatne stope.
U Australiji, premijer Entoni Albaniz iz Laburističke partije osvojio je drugi mandat na izborima održanim tokom vikenda, a australijski dolar ostao je stabilan na nivou od 0,6472 američkih dolara, podstaknut izbornim ishodom i globalnim apetitom za rizikom nakon američkog izvještaja o zapošljavanju.
Vladajuća partija Singapura takođe je zadržala vlast na izborima, prateći globalni trend u kojem aktuelne vlasti ostaju na pozicijama usljed povećane nesigurnosti.
U Evropi, rumunski krajnje desni nacionalista Đorđe Simion ušao je u drugi krug predsjedničkih izbora, zahvaljujući populističkoj kampanji u stilu Donalda Trampa.
Tramp dao je niz izjava koje su dodatno opteretile geopolitičku scenu ove sedmice. Naredio je uvođenje carina od 100% na strane filmove, objavio ponovno otvaranje zatvora Alkatraz, i ponovio tvrdnju da je Kina spremna za trgovinski dogovor, iako još nije preduzet nijedan konkretan korak, pa su ovakve nagle odluke, uključujući ranije pokušaje da utiče na Fed, izazvale sumnje u stabilnost američke politike i njenu ulogu u globalnoj ekonomiji.
Uprkos smanjenom obimu trgovanja zbog praznika u Japanu, Kini, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Velikoj Britaniji, tržišta ostaju fokusirana na predstojeće ekonomske izvještaje i poruke centralnih banaka.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR