Američki dolar nastavio je pad i tokom jutrošnjeg trgovanja, približavajući se petom uzastopnom mjesečnom padu u odnosu na korpu najvažnijih svjetskih valuta, što bi bio njegov najduži negativni niz od 2017. godine. Pad dolara odražava dugotrajnu zabrinutost zbog fiskalnih izgleda SAD, potencijalnih posljedica velikih poreskih i budžetskih mjera, kao i stalne nepredvidivosti kada je riječ o trgovinskoj politici.
Indeks dolara oslabio je 0,1%, bilježeći treći dan zaredom u minusu. U odnosu na japanski jen, dolar je pao 0,3%, na 142,39 jena. Japanska valuta je ojačala zahvaljujući opreznim izjavama guvernera Banke Japana koje su nagovijestile mogućnost daljeg povećanja kamatnih stopa.
Istovremeno, vrijednost euro zadržala se blizu najvišeg nivoa u posljednjih mjesec, pa se njime jutros trgovalo po kursu od 1,13499 dolara. Njegov rast je uslijedio nakon odluke predsjednika SAD da odloži uvođenje carine od 50% na uvoz iz Evropske unije do 9. jula. Ovo odlaganje pružilo je privremenu podršku jedinstvenoj valuti i ponovo otvorilo diskusije o ulozi eura kao moguće održive alternative dolaru, pod uslovom da eurozona sprovede šire institucionalne reforme.
Britanska funta zadržala se na 1,3536 dolar, bez većih promjena.
Zlato
Kako interesovanje za dolar slabi, a zabrinutost zbog američke fiskalne politike raste, investitori sve više traže sigurnost u zlatu. To je tokom godine dovelo do rekordnog rasta cijene ovog plemenitog metala.
Tokom jutrošnjeg trgovanja cijena zlata je blago pala 0,3%, na 3.331,79 dolara po unci, što analitičari tumače kao očekivanu korekciju nakon snažnog uzlaznog trenda.
Nafta
Cijene nafte pale su drugi dan zaredom, dok tržište s nestrpljenjem iščekuje ključnu odluku Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovih saveznika OPEC+. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za 24 centa, odnosno 0,4%, na 64,5 dolara po barelu, dok je barel američke WTI pojeftinio 29 centi, ili 0,5% na 61,24 dolara. Trgovanje WTI naftom juče nije bilo zaključeno zbog obilježavanja Dana sjećanja u SAD.
Očekivanja na tržištu nagovještavaju da bi OPEC+ mogao donijeti odluku o povećanju proizvodnje, pri čemu se za jul planira rast od 411.000 barela dnevno. Osam članica koje su prethodno dobrovoljno smanjile proizvodnju zakazale su sastanak za 31. maj, dan ranije nego što je prvobitno planirano. Na tržištima su vidljivi znaci zabrinutosti zbog mogućeg prekomjernog snabdijevanja, iako je odlaganje američkih carina namijenjenih EU u određenoj mjeri ublažilo strahove od pada tražnje za gorivom.
Iran je povisio svoju zvaničnu prodajnu cijenu za junske isporuke nafte azijskim kupcima, na 1,8 dolara iznad referentne cijene Oman/Dubai, što je više u odnosu na majsko poskupljenje od 1,65 dolara po barelu. Iranski zvaničnici poručili su da zemlja može nastaviti sa izvozom čak i ako pregovori o nuklearnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama propadnu, nagovještavajući da bi postojeće sankcije mogle ostati na snazi. To bi ograničilo iransku ponudu nafte, čime bi dodalno podržalo globalne cijene.
Signali
Prinosi na američke državne obveznice su tokom jutrošnjeg trgovanja ostali stabilni, odražavajući opreznu poziciju investitora koji čekaju više informacija o fiskalnoj i monetarnoj politici. Prinos na dvogodišnje obveznice iznosio je 3,9787%, dok se referentni desetogodišnji prinos kretao oko 4,4773%.
U globalnim okvirima, prinosi na dugoročne obveznice porasli su, prvenstveno zbog zabrinutosti oko rastućih budžetskih deficita, naročito u Sjedinjenim Državama i Japanu. U Japanu su prinosi na dugoročne državne obveznice blago opali, povlačeći se sa rekordnih nivoa nakon prošlonedjeljnog pada. Zvaničnici prate reakcije tržišta dok se monetarna politika postepeno prilagođava.
Odluka predsjednika SAD da povuče najavu o uvođenju carina na robu iz Evropske unije još jednom je ukazala na nestabilnost američke trgovinske politike, što dodatno potkopava povjerenje investitora. Iako su terminska tržišta – uključujući Nasdaq, S&P 500 i FTSE – reagovala umjerenim rastom na ovu odluku, ti dobici su bili ograničeni i neravnomjerno raspoređeni po regionima. Azijska tržišta akcija, na primjer, zabilježila su pad, što ukazuje na širi oprez među investitorima.
Pošto za danas nema najavljenih događaja kojiutorak nije bilo značajnijih ekonomskih objava, pažnja je usmjerena na predstojeće događaje i podatke. Kombinacija nepredvidivih trgovinskih poteza, fiskalnog pritiska usljed predloženih poreskih smanjenja, za koja se procjenjuje da će povećati američki dug za 3,8 triliona dolara tokom naredne decenije, kao i sve slabijeg povjerenja u finansijsko upravljanje SAD, navela je ulagače na okretanje sigurnijim sredstvima i preispituju izloženost američkom tržištu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR