Cijene nafte su jutros nastavile da rastu, podstaknute rastućim tenzijama između Izraela i Irana koje izazivaju strahove od prekida u snabdijevanju. Vrijednost fjučersa za Brent sirovu naftu porasla je 26 centi, ili 0,3%, na 76,71 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta poskupila 35 centi, odnosno 0,5%, dostigavši 75,19 dolara po barelu na početku azijskog trgovanja.
Aktuelni sukob između Izraela i Irana ulazi u šesti dan, pri čemu Izrael pogađa iranske nuklearne objekte i traži smjenu vlasti u Teheranu. Američke oružane snage pojačavaju svoju prisutnost u regionu, što pojačava zabrinutost zbog moguće šire intervencije u ovom ključnom dijelu za globalne energetske tokove.
Glavna briga je oko Hormuškog moreuza, strateškog uskog grla kroz koje prolazi oko petina svjetske nafte prevezene morem. Iran, treći najveći proizvođač u OPEC-u, proizvodi oko 3,3 miliona barela dnevno, dok kapacitet drugih članica OPEC+ od oko 5,7 miliona barela može potencijalno nadoknaditi bilo kakav pad iranskih isporuka.
U proteklih 15 adan Brent je poskupio oko 10 dolara po barelu. Ipak, očekuje se da će geopolitička premija u cijeni nafte ostati između pet i 10 dolara. Premium Brent nafte u odnosu na bliskoistočni Dubai nedavno je premašio iznos od tri dolara po barelu, što je najviše od kraja septembra 2023, što pokazuje nervozu na tržištu.
Više cijene sirove nafte pritiskaju valute zemalja koje su neto uvoznici nafte, poput eura i japanskog jena, dok dolar, kao valuta neto izvoznika, profitira od ove situacije.
Američki dolar jača zbog tražnje za sigurnim utočištem zbog geopolitičkih rizika
Američki dolar zadržava dobitke u odnosu na glavne valute u ranim časovima srijede, podržan većom potražnjom za sigurnim investicijama usljed geopolitičke nesigurnosti i pred Federalnim rezervama koje će uskoro donijeti odluku o kamatnim stopama. Od prošlog četvrtka, dolar je ojačao oko jedan odsto prema japanskom jenu, švajcarskom franku i euru, djelimično nadoknađujući ranije gubitke veće od osam odsto ove godine, usljed opadanja povjerenja u američku ekonomiju.
Dolar je dosegao nedjeljni maksimum prema jenu, na 145,21, dok je euro neznatno porastao na 1,149 dolara, a švajcarski franak je ostao stabilan na 0,816 po dolaru. Širi indeks koji prati dolar prema šest drugih valuta nije se značajnije mijenjao nakon jučerašnjeg rasta od 0,6%.
Sukobi na Bliskom istoku, paralelno sa američkim vojnim pojačanjem, povećavaju averziju prema riziku, što dodatno jača ulogu dolara kao sigurnog utočišta. Iako su dugoročni faktori donekle umanjili tradicionalnu ulogu dolara, u uslovima pojačanog tržišnog stresa on i dalje ostaje glavni siguran izbor.
Brzi rast cijena nafte dodatno pritiska valute zemalja koje jako zavise od naftnih uvoza, što dodatno podržava dolar.
Cijene zlata stabilne pred odluku Federalnih rezervi
Cijene zlata su u rano azijsko trgovanje ušle gotovo nepromijenjene, sa spot cijenom oko 3.388 dolara po unci i američkim fjučersima blizu 3.406 dolara. Investitori su oprezni i ne prave velike poteze prije nego što Federalne rezerve objave svoju odluku o monetarnoj politici. Cijena plemenitog metala varira usljed pojačanih rizika na Bliskom istoku i kontradiktornih američkih ekonomskih pokazatelja.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dovela je do ponovljenih raketnih napada između Irana i Izraela. Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp zahtijeva bezuslovnu kapitulaciju Irana, povećavajući geopolitičke tenzije.
Nedavni američki podaci pokazali su veći od očekivanog pad maloprodaje u maju, naročito u prodaji motornih vozila, što pojačava strahove od usporavanja ekonomije. To dodatno otvara mogućnost sniženja kamatnih stopa kasnije tokom godine.
Zlato i dalje privlači investitore u uslovima nesigurnosti. Prognoze kažu da će centralne banke nastaviti snažnije kupovine, a povećanje ETF ulaganja moglo bi cijenu zlata podići do 3.700 dolara po unci do kraja 2025. i do 4.000 dolara do sredine 2026. Podržavajući to, najveći svjetski fond zlata je nedavno povećao svoje zalihe 0,43% na skoro 946 tona.
Ostali plemeniti metali su pokazali manje promjene: srebro je blago palo 0,1% na 37,22 dolara po unci, platina je porasla 0,3% na 1.266 dolara, a paladijum 0,3% na 1.055 dolara.
Monetarna politika i ekonomske prognoze
Federalne rezerve bi, prema očekivanjima, trebalo da zadrže kamatne stope u sadašnjem rasponu od 4,25% do 4,50% usljed složenih odnosa geopolitičkih rizika i usporavanja ekonomskih pokazatelja. Ažurirane ekonomske projekcije Feda biće pomno praćene radi naznaka o budućem pravcu kretanja kamata i inflacije.
Nedavni američki ekonomski podaci su mješoviti, sa naznakama usporavanja koje se dijelom pripisuje nesigurnosti oko politike i rastućim cijenama nafte zbog napetosti na Bliskom istoku. Investitori očekuju opreznu poruku Feda, moguće uz niže projekcije rasta i dalje prisutne inflacione pritiske.
Centralna banka Japana je nedavno zadržala kamate nepromijenjenim i najavila sporiji tempo smanjenja otkupa obveznica kako bi ublažila tržišnu volatilnost. Očekuju se odluke i drugih centralnih banaka, uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Norvešku i Švedsku kasnije ove sedmice.
Globalna trgovinska nesigurnost i dalje je veliki izazov. Izvoz Japana pao je u maju prvi put u osam mjeseci, što pokazuje slabiju tražnju. Zemlje Grupe sedam (G7) nijusu uspjele da postignu konsenzus o trgovinskim pitanjima na nedavnom sastanku, dok su američki trgovinski pregovori i dalje složeni, naročito zbog američkih carina i pregovora sa Japanom i Evropskom unijom.
Tržišna atmosfera i globalni rizici
Investitorski sentiment ostaje oprezan zbog pomiješanog uticaja geopolitičkih tenzija, trgovinske neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti. Produženi sukob Izraela i Irana i mogućnost šire američke uključenosti pojačali su opštu averziju prema riziku, zbog čega su azijske berze pale, dok futuresi za evropska tržišta ukazuju na niže otvaranje.
Cijene nafte, nakon brzog rasta, blago su se stabilizovale, ali ostaju na povišenom nivou. Odluka Federalnih rezervi dolazi u ovakvom neizvjesnom okruženju, a tržišta očekuju dva sniženja kamatnih stopa do kraja godine, iako bi se to moglo promijeniti zavisno od tona poruke Feda. U međuvremenu, očekuju se i podaci o inflaciji u Velikoj Britaniji, koji bi trebalo da pokažu blago usporavanje rasta potrošačkih cijena nakon značajnog skoka u aprilu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR