Vrijednost američkog dolara kliznula je na višegodišnje minimume u odnosu na euro i švajcarski franak, usljed rastućih sumnji u buduću nezavisnost Federalnih rezervi i povjerenje u američku monetarnu politiku.
Pojavili su se izvještaji da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao već u septembru ili oktobru da najavi smjenu šefa Federalnih rezervi Džeroma Pauela, a mogućnost ove smjene prije isteka mandata izazvala je zabrinutost da bi autonomija Feda mogla biti ugrožena, što potresa povjerenje investitora u sposobnost ove institucije da vodi monetarnu politiku bez političkog uticaja.
Zbog ove neizvjesnosti, tržišta su snizila očekivanja za američke kamatne stope, pa je vjerovatnoća snižavanjanja kamatnih stopa na Fedovom sastanku u julu porasla sa 12% na 25% u roku od jedne sedmice. Očekivanja za ukupne rezove do kraja godine takođe su porasla, sada se računa na oko 64 bazna poena smanjenja, naspram prethodnih 46. Mogućnost političkog uticaja na Fed prouzrokovala je preispitivanje očekivanja u pogledu kamata i ponovnu procjenu pozicija u dolaru.
Novi pad vrijednosti američke valute
Pritisak na dolar bio je jasno vidljiv dok je euro porastao 0,4% na 1,1710 dolara, približavajući se najvišoj vrijednosti od septembra 2021. godine. Iako je kratko probio otpor na 1,1692 dolara, kasnije se stabilizovao nešto ispod, na 1,1680 dolara. Britanska funta je takođe ojačala, dosegnuvši 1,3723 dolara, što je najviše od januara 2022.
Dolar je, s druge strane, pao na decenijski minimum u odnosu na švajcarski franak, na 0,80255, dok je franak istovremeno dostigao rekordne nivoe prema jenu, blizu 180,55. Dolar je pao i 0,4% u odnosu na jen, na 144,57, a indeks dolara je oslabio na 97,265, najniži nivo od početka 2022.
Osnovu ovog slabljenja dolara čini rastuća zabrinutost investitora zbog administrativne politike carina, koja se sve više smatra ometajućom za ekonomski rast. Kako se približava rok za trgovinske sporazume 9. jula, ove bojazni su se ponovo aktivirale, vršeći dodatni pritisak na američku valutu. Prognoze sugerišu da bi carine mogle dodatno da uspore rast SAD i povećati inflaciju, podižući rizik od recesije. Ova situacija dovodi u pitanje dugogodišnju ideju američke „izuzetnosti“, slabeći poziciju dolara kao vodeće svjetske rezervne valute i sigurnog utočišta.
S druge strane, euro profitira kao dobitnik promjena u investitorskom raspoloženju. Ulaganja u evropsku odbranu i infrastrukturu ohrabruju tržišne učesnike i očekuje se da će podržati širi ekonomski rast na Starom kontinentu.
Bitcoin iznad 107.000 dolara
Bitcoin bilježi blage dobitke, pa se njime u protekla 24 sata trgovalo po cijeni u rasponu od oko 106.400 do 108.100 dolara, sa najnovijom cijenom blizu 107.800, što je rast od 1,28% u odnosu na prethodno zatvaranje.
Ova stabilnost iznad ključnog nivoa od 107.000 dolara odražava snažnu institucionalnu tražnju i prilive u Bitcoin ETF-ove, podržane povoljnim makroekonomskim okruženjem. Ulagači su optimistični i vide mogućnost daljeg rasta bitcoina prema ciljanim vrijednostima od oko 120.000 dolara, dok se momentum nastavlja.
Oporavak cijene nafte nakon kratkog pada
Cijene nafte su blago porasle, nastavljajući rast sa prethodnog dana nakon što su zalihe sirove nafte u SAD pale jače nego što se očekivalo, što ukazuje na snažnu tražnju. Fjučersi na Brent su porasli 53 centa ili 0,8%, na 68,21 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta poskupila 56 centi ili 0,9%, dosegnuvši 65,48 dolara po barelu.
Ovaj rast prate podaci koji ukazuju na otpornu američku potrošnju, sa zalihama sirove nafte koje padaju petu sedmicu zaredom. Zalihe benzina su takođe neočekivano opale, što pokazuje povećanu tražnju za gorivom tokom američke sezone vožnje. Rad rafinerija je pojačan, što dodatno doprinosi smanjenju zaliha goriva.
Ipak, oprez ostaje zbog krhkog primirja između Irana i Izraela. Fokus tržišta ponovo je na osnovnim zakonima ponude i tražnje, posebno dok OPEC+ razmatra moguće izmjene proizvodnih planova. Nedavne izjave jednog od glavnih ruskih proizvođača nafte sugerišu da bi grupa mogla ubrzati povećanje proizvodnje, pomjerajući planove za otprilike godinu unaprijed.
Istovremeno, američka administracija je pozdravila brzo smirivanje sukoba na Bliskom istoku i najavila namjeru da traži od Irana obaveze u pogledu ograničavanja njegovih nuklearnih ambicija. Iako se nastavljaju pritisci na Iran, moguće su određene relaksacije u njihovom sprovođenju kako bi se podržala stabilnost u regionu.
Blagi rast cijene zlata
Cijena zlata je blago porasla, podstaknuta slabijim američkim dolarom i povećanom tražnjom investitora za sigurnim utočištima usljed zabrinutosti oko budućeg vođstva Federalnih rezervi. Spot cijena zlata uvećana je 0,1% na oko 3.336 dolara po unci, dok je vrijednost američkih fjučersa na zlato porasli 0,2%, na približno 3.349 dolara.
Pad dolara, koji je dostigao najniži nivo od marta 2022. godine, učinio je zlato pristupačnijim za kupce iz inostranstva. Mogućnost smjene predsjednika Federalnih rezervi kasnije ove godine dodatno je pojačala strahovanja o nezavisnosti centralne banke, što je dodatno učvrstilo privlačnost zlata u ovim neizvjesnim vremenima.
Predsjednik Feda, Pauel, nedavno je istakao da iako carine mogu izazvati kratkoročne skokove cijena, rizik od trajne inflacije i dalje ostaje značajan, pa je neophodna opreznost kada je riječ o sniženju kamatnih stopa. Izgled da bi novo rukovodstvo Feda moglo biti popustljivije povećalo je očekivanja za agresivniju seriju rezova kamata, što dodatno pritiska dolar.
Istovremeno, i drugi plemeniti metali, kao što su srebro, platina i paladijum, zabilježili su rast. Srebro je blago poraslo na oko 36,34 dolara po unci, platina je ojačala za 1,8%, na približno 1.380 dolara, dok je paladijum skočio za 3,4%, dostigavši nivo od oko 1.094 dolara po unci.
Politički i ekonomski faktori
Promjene u političkom okruženju snažno utiču na raspoloženje tržišta i očekivanja. Mogućnost ranije smjene šefa Federalnih rezervi unijela je neizvjesnost u kredibilitet američke monetarne politike, što se odražava na vrijednost valuta i prognoze kamatnih stopa. Investitori sve više računaju na popustljiviji stav Feda, povećavajući očekivanja o sniženju kamata usljed zabrinutosti zbog trgovinskih tenzija i inflacije izazvane carinama.
Carinske politike ostaju ključna tema, jer neriješeni trgovinski sporazumi prijete da usporе ekonomski rast i utiču na inflacione tokove. Pristup SAD prema carinama i trgovinskim pregovorima smatra se jednim od glavnih rizika za dolar i šira tržišta.
Geopolitički događaji, uključujući primirje između Irana i Izraela, donekle su ublažili osjećaj rizika, ali nisu otklonili zabrinutost, naročito na tržištima energije. Interakcija između geopolitike, monetarne politike i ekonomskih temelja i dalje izazivati nestabilnost u valutama, robi i akcijama u skorijem periodu, što će kapital ulagača usmjeriti ka zlatu i bitcoinu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR