Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Da nema besplatnog ručka sigurno ste čuli svaki put kad bi neko poželio da naglasi da se sve na neki način plaća, iako možda tu cijenu ne primjećujemo odmah. Međutim, kada govorimo o događaju od kojeg je prošlo tačno 15 godina onda o „ručku“ ne govorimo u prenešenom smislu, već o porudžbini pice čija tržišna vrijednost iz godine u godinu dostiže iznos koji je čini najskupljom hranom koja je ikad poručena.
Tog 22. maja 2010. godine čovjek sa Floride pod imenom Laslo Hanjec potrošio je 10.000 bitcoina na dvije velike pice. U to vrijeme, ta količina bitcoina imala je tržišnu vrijednost od oko 41 dolar. Ako uzmemo u obzir da je vrijednost jedne jedinice ove digitalne valute danas nešto više od 111.000 dolara, tih 10.000 bitcoina danas bi značilo vrijednost od 1,11 milijardi dolara.
Nesvakidašnji događaj u digitalnoj i ugostiteljskoj istoriji, nastao zbog znatiželje poručioca koji je želio da se uvjeri da koristeći bitcoin može da plati nešto u stvarnom svijetu, pretvorio se u Bitcoin Pizza Day, kao podsjetnik na trenutak koji je označio prelaz bitcoina iz apstraktnog kriptografskog eksperimenta u nešto što ima stvarnu vrijednost.
Hanjec je bio znatiželjan i pitao se da li se prva, a u to vrijeme i jedina kriptovaluta može iskoristiti za kupovinu nečeg opipljivog. Objavio je ponudu na jednom forumu koja je glasila: 10.000 BTC za dvije pice. Jedan entuzijasta se javio, naručio pice iz restorana Papa John’s i ispisao zanimljivu stranicu istorije digitalne imovine.
Taj inicijalni zabilježeni finansijski dogovor dao je bitcoinu prvu široko prihvaćenu tržišnu vrijednost: 10.000 BTC za 41 dolar, čime je bitcoin napravio svoj prvi korak ka onome što danas mnogi zovu digitalnim zlatom.
Šta je zapravo bitcoin?
Bitcoin je oblik digitalnog novca koji je osmišljen da bude decentralizovan, transparentan i otporan na uticaj centralnih banaka. Kreirao ga je 2009. godine anonimni autor poznat kao Satoši Nakamoto, neposredno nakon globalne finansijske krize 2008. godine. U svojoj suštini, bitcoin je protokol, skup pravila koja sprovodi kompjuterski kod, koji omogućava korisnicima da bez posrednika sigurno razmjenjuju vrijednost putem interneta.
Osnova cijelog sistema je blockchain, distribuisana digitalna knjiga koju održavaju hiljade nezavisnih računara (tzv. čvorova) širom svijeta. Svaka transakcija se bilježi u novi „blok“, koji se potom dodaje u lanac (otud naziv „lanac blokova“, odnosno blockchain). Informacija koja se jednom upiše u blok ne može da se izbriše, niti promijeni, što omogućava više transparentnosti i više povjerenja.
Da bi blockchain mreža u kojoj se sve to odvija zadržala to svojstvo, bitcoin koristi mehanizam konsenzusa nazvan dokaz rada (proof-of-work), što znači da specijalizovani računari koji „rudare“ bitcoin rješavaju kompleksne matematičke probleme kako bi omogućili obavljanje transakcija i pouzdanost mreže.
Deflatorna priroda bitcoina
Najjednostavniji način da se razumije deflatorna priroda bitcoina je da pogledamo cijene izražene u valuti kojoj plaćamo. Sigurno ste u posljednje vrijeme uhvatili sebe da komentarišete da ono što je prije nekoliko godina koštalo 10 eura danas košta 15 ili više. Budući da to ne zapažate kada je u pitanju cijena samo određenog proizvoda ili usluge, već kao sveprisutan trend, shvatate da se radi o tome da je novac izgubio vrijednost. Na primjer, kada je riječ o euru, otkako je Evropska centralna banka počela intenzivno da doštampava novac svake godine, pa je od 2009. kada je program tzv. „kvantitativnog popuštanja“ započet euro zabilježio kumulativnu inflaciju od 42,09% zbog povećane količine sredstava u opticaju.
Međutim, kada je riječ o bitcoinu, njega nikada neće biti više od 21 milion koliko je izdato prvog dana, a to nepromjenjivo pravilo zapisano je i u njegovom kodu. Ova ograničena ponuda oštro se suprotstavlja principima koji važe kod monetarnih institucija, poput centralnih banaka, koje doštampavaju novac, često da bi povećale količinu u opticaju i tako podstakle finansijske tokove, iako novac zbog toga gubi vrijednost. Nasuprot tome, bitcoin se zadržava na iznosu od 21 milion, pa je upravo ta konačnost osnova za njegovu deflatornu prirodu i mogućnost da vremenom dobija na vrijednosti.
Naravno, ovo ne znači da je cijena bitcoina predodređena da samo raste. Ona je zapravo prilično volatilna i oscilacije su česte, posebno ukoliko, na primjer, posmatramo odnos cijena unutar jedne godine ili nekoliko mjeseci, međutim, gledano sa vremenske distance od četiri do pet godina bilo koji uporedni period od nastanka bitcoina do danas upućuje na to da je cijena u međuvremenu porasla. Taj trend će se nastaviti, tako da, kao ni kada je riječ o drugim sredstvima, poput zlata ili nafte, nema mjesta konstatacijama da je „vrijeme niskih cijena prošlo“.
Šta zapravo znači ovaj dan?
Bitcoin Pizza Day je za mnoge prilika da saznaju ponešto novo o bitcoinu, jer tada imaju priliku da o njemu čuju detalje sa raznih strana, jer kako se ovaj događaj popularizuje stvaraju se i nove prilike za učenje. Takođe, ovaj dan od 2021. obilježavaju picerije širom svijeta, u više od 400 gradova iz najmanje 75 zemalja, jer je za mnoge ovo prilika da korisnike bitcoina navedu da potroše djelić svoje imovine na nešto iz njihove ponude. Naravno, taj iznos je danasd zanemarljivo mali, a cijena jedne pice danas je otprilike 0,00021 bitcoina.
No, dok picerije širom svijeta danas na zabavan način pokušavaju da dođu do novih gostiju, ovaj dan je za mnoge vlasnike bitcoina nešto poput opomene da svoje digitalne novčiće ipak ne treba trošiti na nešto potrošno, jer je budućnost nepredvidiva. Bitcoin Pizza Day je dan kada se ideja pretvorila u valutu, kada su linije koda postale sredstvo razmjene.
Prvi let avionom trajao je svega 12 sekundi, a u poređenju sa današnjim transkontinentalnim linijama to djeluje gotovo neuporedivo i čudno, međutim, od nečega je moralo početi. Porudžbina pice plaćene bitcoinom označile su početak razmjene ove vrste, dok se, na primjer, tokom jučerašnjeg dana obim plaćanja bitcoinom premašio 23 milijarde dolara. Nauka i tehnologija nas podsjećaju na to da sve počinje malim, zanemarivim koracima.
----------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike objavljuje Antena M.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR