Levčenko: Nakon operacije Paučina Moskva traži mir, ali bez ustupaka

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Služba bezbjednosti Ukrajine je 1. juna sprovela veliku operaciju "Paučina" s ciljem uništavanja neprijateljske strateške avijacije, čiji su ciljevi bili pet aerodroma na teritoriji Ruske Federacije. Uništavanje ruskih aviona dronovima koji su letjeli sa kamiona nije prošlo nezapaženo u svijetu. Na teritoriji Ruske Federacije pogođeno je više od 40 aviona, uključujući A-50, Tu-95 i Tu-22M3. To je 34% ruskih nosača strateških krstarećih raketa koji se nalaze na četiri ključna aerodroma. Prema preliminarnim procjenama, ukupni trošak uništenih aviona prelazi 7 milijardi dolara. Predsjednik Volodimir Zelenski je izvijestio da je ovo bila operacija najvećeg dometa Ukrajine. Ljudi koji su je pripremali blagovremeno su povučeni sa ruske teritorije. Vojne, političke i javne ličnosti iz različitih zemalja istakle su da je, kao rezultat ove operacije, Ukrajina učinila svijet mnogo sigurnijim.

Tako je norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Ajde naglasio da Ukrajina ima puno pravo na samoodbranu, stoga može napadati vojne objekte širom teritorije Ruske Federacije. Američki milijarder Ilon Mask, nakon što je dobio rezultate ukrajinske operacije, smatra da budućnost rata leži u dronovima, dok su letjelice sa posadom stvar prošlosti. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski naglasio je da se nakon operacije SBU očekuje da će ruska strateška avijacija 30% rjeđe kršiti vazdušni prostor NATO-a. "Ovo potvrđuje da je imati snažnu, stabilnu i dobro naoružanu Ukrajinu kao saveznika u našim bezbjednosnim interesima", dodao je. Švedski političar Karl Bildt, bivši premijer i ministar vanjskih poslova, uporedio je da "čak ni filmovi o agentu 007 ne bi mogli smisliti nešto ovakvo". Bivši komandant američkih snaga u Evropi, general Ben Hodžis, podsjetio je da je "ubiti strijelca uvijek bolje nego pokušati oboriti njegove strijele". Bivši britanski premijer Boris Džonson smatra da Ukrajinci čine sve što je moguće da pogode ruske vojne ciljeve, dok ruski okupatori napadaju civile.

Po prvi put u svjetskoj istoriji, glavne snage strateške avijacije, nosioci nuklearnog oružja, poražene su direktno u svojim bazama grupnim udarom dronova. Izvanredna diverzantska operacija Službe bezbjednosti Ukrajine biće uvrštena u sve udžbenike vojne istorije, budući da je ova operacija jedna od najskupljih u smislu posljedica i troškova gubitaka, što ozbiljno smanjuje broj strateških nuklearnih snaga Ruske Federacije. U vazduh je podignuto 116 dronova. Upravljanje dronovima izvršeno je putem ruskih telekomunikacionih mreža, korišćenjem automatskog navođenja. Nekoliko mobilnih tačaka za polijetanje na ruskoj teritoriji nalazilo se u blizini ruskih baza strateške avijacije.

Dronovi su napadali sa male udaljenosti tokom dana, duboko iza neprijateljskih linija. Vazdušne baze pokrivale su značajne snage protivvazdušne odbrane — protivavionski raketni sistemi, sistemi za elektronsko ratovanje, redovne patrole sa lakim naoružanjem. Ali Rusi su očekivali noćne udare teških velikih jurišnih dronova, koji su jasno vidljivi u vazduhu, a nisu očekivali napade malih kvadkoptera tokom dana. Napad na bazu strateških nosača raketa Tu-95 u bazi Olenja bio je posebno uspješan — dronovi su precizno pogodili rezervoare goriva koji su bili puni, a značajan broj aviona je izgorio do temelja. Operacija takvih razmjera, sa kolosalnim ekonomskim i vojnim efektom, na tako visokom tehnološkom nivou, nema analoga u svijetu. Posljedice: uništena je vojna oprema vrijedna milijarde dolara; uništeni su strateški avioni koje Rusija ne proizvodi; oslabljeni su udarni kapaciteti Ruske Federacije, budući da su ovi avioni bili važna komponenta stalnih terorističkih napada na ukrajinske gradove; Rusija će morati potrošiti mnogo novca kako bi ojačala odbranu svojih baza i objekata.

Sljedećeg dana u Istanbulu je održan drugi krug pregovora između Ukrajine i Rusije. Tokom ovog sastanka, strane su jedna drugoj predale memorandume, od kojih je svaka iznijela svoju viziju mirnog rješavanja agresivnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine. Ministar odbrane Rustem Umerov, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju, objavio je da su se strane dogovorile o još jednoj razmjeni ratnih zarobljenika. Istovremeno, pažnja će biti usmjerena na teško ranjene i mlade borce. Strane su se takođe dogovorile o razmjeni zarobljenika po formuli "svi za sve" u dvije kategorije: mladi borci od 18 do 25 godina i teško bolesni ratni zarobljenici. Osim toga, strane su se složile da razmijene 6 hiljada tijela poginulih vojnika. Volodimir Zelenski je dodao da s tim moramo biti oprezni, jer Rusi možda imaju samo 15% identifikovanih tijela.

"Bilo je slučajeva kada je Moskva predala svoje neidentifikovane Ruse pod krinkom ukrajinskih mrtvih", naglasio je predsjednik. Ministar odbrane Rustem Umerov rekao je da Rusija odugovlači, imitira pregovore, odbacuje prekid ubijanja i zahtijeva ukrajinske teritorije u zamjenu za mir. Ministar odbrane Ukrajine podsjetio je da je ukrajinska strana unaprijed predala Rusima dokumente u vezi sa svojom vizijom mirnog rješenja, dok se "memorandum" Ruske Federacije pojavio tek tokom sastanka, što je stvorilo preduslove da ovaj sastanak ne donese rezultate potrebne za okončanje rata, - napomenuo je Umerov. Prema njegovim riječima, Rusija odbacuje čak i samu ideju o zaustavljanju ubistava. Zato apelujemo na svijet: potreban nam je pritisak radi pravog mira, a ne imitacije pregovora. Ministar odbrane je dodao da Ukrajina "ostaje na pozicijama snage, principa i zdravog razuma. Želimo mir. Ali ne po svaku cijenu. I ne pod uslovima agresora".

Ukrajina je predala Rusiji spisak ukrajinske djece koju treba vratiti. Riječ je o stotinama djece koju je Rusija ilegalno deportovala, prisilno preselila ili drži na privremeno okupiranim teritorijama. Ukrajinska strana je predložila da ruska strana održi još jedan sastanak od 20. do 30. juna. Istovremeno, Umerov je izrazio mišljenje da se sva ključna pitanja ovog rata mogu riješiti samo tokom direktnog susreta Zelenskog i Putina.

U izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW) navodi se da Rusija nije dostavila Ukrajini nacrt memoranduma prije sastanka u Istanbulu, što je odgodilo pregovore, te da i dalje zahtijeva značajne teritorijalne i političke ustupke od Kijeva, što je izazvalo „neproduktivnost“ razgovora. Ruska verzija „memoranduma“ odražava dugogodišnje javne zahtjeve Kremlja prema Ukrajini, dok Rusija ne preduzima nikakve korake kao odgovor. Prema CNN-u, pregovori u Istanbulu završeni su bez proboja: uprkos sporazumu o razmjeni zarobljenika, Kremlj i dalje zahtijeva potpunu predaju Kijeva. Ukrajinske vlasti kategorički odbacuju te uslove. Kremlj takođe insistira na ukidanju sankcija, odbijanju reparacija i potpunom obnavljanju diplomatskih i ekonomskih odnosa. Sve to – bez stvarnih ustupaka Moskve.

Ovi maksimalistički Putinovi stavovi takođe su bili udarac imidžu Donalda Trampa. Na pozadini neuspjeha istanbulskih pregovora, inicijativa za nove, „destruktivne“ sankcije protiv Rusije dobija na zamahu u američkom Kongresu. Jedan od njenih autora, senator Ričard Blumental, javno je optužio Kremlj da pokušava „napraviti budale od Trampa i Amerike“. Vašington priznaje da tok rata u Ukrajini sve više utiče na Trampove vlastite političke izglede. „Činjenica da je Putin još jednom beskompromisno odbacio pozive na mir sada bi mogla prisiliti Trampa da djeluje“, piše portal.

Predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je na ruski prijedlog o prekidu borbi na određenim područjima fronta kako bi se prikupila tijela njegovih vojnika. Napomenuo je da Ukrajina nije promijenila svoj stav u vezi sa pitanjem prekida vatre. To uključuje bezuslovno primirje, razmjenu zarobljenika i povratak djece i civila. Istovremeno, Rusi još ne vide nikakve mogućnosti za prekid vatre. U tom smislu, zaista želim da američki partneri „preduzmu snažne korake kako bi poslali paket sankcija Senatu da izvrši pritisak na Moskvu da prihvati prekid vatre snažnim sankcijama“. „Oni to još ne razumiju na drugačiji način“, dodao je Zelenski, koji naglašava da je ruska „igra od dva ili tri dana retorička igra“.

„Oni čak ni ne razumiju tehničke detalje. Nažalost, vojnici na bojnom polju vrlo često razmjenjuju tijela poginulih vojnika svojih vojski. I svi razumiju da u trenutku razmjene niko ne puca jedni na druge“, rekao je Zelenski. Dodao je da se ove važne tačke ispunjavaju na tehničkom nivou. Za to se lideri ne moraju okupljati da bi letjeli u Istanbul.

Da je Rusija 11. marta pristala na prekid vatre, njena strateška avijacija bi sada bila netaknuta. Prvo, topovi moraju utihnuti, da tako kažem, vatra mora prestati, a tek onda diplomate mogu postići rezultate. Na tome insistiraju ne samo Ukrajina, već i američka strana, Evropljani, Kina, Brazil, pa čak i Mađarska.