Koje su to starocrnogorske riječi koje svakodnevno koristite? Znate li njihovo pravo značenje? (VI)

Postoji neka neulovljiva impresionistička linija koja nam pomaže da čim otvori usta, odmah prepoznamo Crnogorca i razlikujemo ga od svih drugih, pa i Crnogorca novoštokavca od drugih novoštokavaca. Dalibor Brozović (Crnogorski govori, CANU, 1984, str. 60)

U dijalektologiji je poznato da crnogorski govori spadaju među najbolje proučene govore u slovenskom svijetu. U svijetu dijalektologa, kako piše Adnan Čirgić, nema manjega državnog i dijalekatskog prostora koji je privukao pažnju većeg broja filologa i dijalektologa.

Mnogi vaši prijedlozi starocrnogorskih riječi koje nam šaljete su uglavnom isti, a zanimljivo je da se baš niko od vas nije śetio dobro poznatog kredenca (ormar, vitrina) ili riječi, koja je dobro poznata i današnjim govornicima, kijamet – nevrijeme.

Zanimljivo je da postoji prezime Kijamet. Na sjeveru Crne Gore, čak, ne tako rijetko.

Zanimljivo je i da se u śevernijim krajevima često može čuti izraz milet, npr. “Viđi ovu milet...”, te se turcizam milet upotrebljavao u sarkastičnom, podrugljivom obliku, a izvorno značenje ove riječi je narod, nacija. Pljevaljska Milet bašta je duša grada, mjesto za uživanje, naročito ljeti. 

Oni koji su gledali kultnu seriju Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, śetiće se “Obrenove kastigulje”, riječ kastig znači bruka ili sramota. A za ženu koja o čudu zabavlja svoje doma pa i šire, kaže se kastigulja. Muški rod bi, valjda, bio kastigan ali nam nije poznato da je kao takav u upotrebi.

Izraz kastig se upotrebljava i danas, samo što dolaskom novih generacija dobija značenje nestašnog, razdraganog djeteta. 

I kako smo već u nekom od prethodnih tekstova pisali jezik je živ, uvijek se mijenja. Vremenom, mnogi izrazi i fraze starocrnogorskog jezika u svakodnevnom govoru neće biti dio jezične upotrebe. Neki izrazi će, kako svjedočimo, poprimiti novo značenje.

Neki turcizmi poprimili su naše gramatičke oblike, pa ih više ne gledamo kao tuđe riječi. Isto važi i za grcizme, romanizme, a posredstvom turcizama i za arabizme, persijanizme... Različiti uticaji drugih kultura ostavili su određene tragove na crnogorski jezik, neke izraze, pak, ni vrijeme nije uspjelo da izbriše.

Da se i ova rubrika već primila među čitaocima svjedoče i sve brojniji pozivi, motivisani željom da nam ne promaknu neke riječi koje to ne zaslužuju. Ako takvih uopšte ima. A ima i poziva prijekornih, da smo zaboravili na regionalnu ravnopravnost. (Što bi moglo imati osnova, kad bismo planirali da brzo batalimo pisanje... što nam n'om ne pada.)

- "Znate li što znači šijat, pita naš čitalac iz Kotora? Dodajući da se u imperativu obično kaže - zašijaj!

Pošto su pokušaji tipa: šiti, zavrnuti šiju... propali, stigao je "prevod": usporavanje plovila, obično barke, koje se primiče vezu na obali. "Šijaj malo", znači - koči veslom, uspori ili šta već radi samo da izbjegneš neprijatan susret sa kamenom ili betonskom strukturom na obali.

Za ovu priliku evo još jednog primjera neupućenosti nas kontinentalaca u bokešku terminologiju.

- "Šta je neverin"?

Kontamo, biće neki lik iz neke neobjavljene pjesme Olivera Dragojevića. Muž od Nevere, takoreći... 

Neverin je vjetar s kojim se nije zafrkavati. Naročito ako te zatekne daleko od obale, na pučini.  

A, kad smo već skoknuli do našega mora, video zapis dame koja se juče kupala u njemu, simpatičan je šlagvort za podsjećanje na gomilu sinonima koje su naše majke koristile da karaju đecu koja ne vode računa o svome zdravlju: zabun, bulumać, tutkun, zaludran, đuturum (u ovom kontekstu - đuturum u mozak)... Ne treba prevod, je li tako?

Ovaj projekat realizuje se u saradnji sa Hotels group Montenegro stars, Hotel Gradska Cetinje, restoranom Grahovac i Virage d.o.o.