Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Evropska komisija je 10. juna predstavila 18. paket sankcija protiv Rusije. Cilj mu je dalje slabljenje ruskog energetskog i finansijskog sektora kao odgovor na kontinuiranu agresiju protiv Ukrajine. Ključne mjere uključuju prijedlog za snižavanje gornje granice cijene ruske nafte sa 60 na 45 dolara po barelu, potpuno blokiranje 22 ruske banke iz međunarodnog SWIFT sistema i zabranu korišćenja gasovoda Sjeverni tok za snabdijevanje gasom između Rusije i Njemačke.
„Ruska ekonomija već puca pod pritiskom prethodnih sankcija, a novi paket će pogoditi još jače“, rekla je predsjednica Evropske komisije fon der Lajen. Osim toga, Evropska komisija predlaže proširenje embarga na naftu kako bi se uključili naftni derivati proizvedeni u trećim zemljama od ruskih sirovina, što bi trebalo da zaustavi pokušaje zaobilaženja sankcija. Planirano je i da se na listu sankcija ruske „flote u sjenci“ uvrsti još 77 plovila za koja se sumnja da nelegalno prevoze rusku naftu – biće im zabranjen ulazak u luke EU. Sankcije će uticati i na Ruski fond za direktna ulaganja – njegove aktivnosti će biti ograničene kako bi se spriječila modernizacija ruske ekonomije na štetu zapadnog kapitala. Još jedan udar je zabrana izvoza vrijedna 2,5 milijardi eura.
Ona pokriva isporuku industrijske robe Rusiji: mašina, metala, plastike, hemikalija, kao i tehnologija dvostruke namjene koje se koriste za proizvodnju dronova, raketa i drugih vrsta oružja. Fon der Lajen je naglasila efikasnost sankcija, napominjući da je prije invazije Rusija zarađivala približno 12 milijardi eura mjesečno od izvoza energije u Evropu. Sada je taj iznos smanjen na 1,8 milijardi eura. „Naš cilj je da spriječimo Rusiju da modernizuje svoju vojsku na štetu evropskih tehnologija“, rekla je.
Nove sankcije se poklapaju s pripremom samita G7 u Kanadi, gdje će se takođe razgovarati o povećanju pritiska na Moskvu. EU očekuje da će se do kraja mjeseca dogovoriti o svim mjerama. Kako je izjavio predstavnik poljskog predsjedništva Ignaci Njemčicki, „raspoloženje među ambasadorima EU je optimistično“. Brisel takođe koordinira akcije s Vašingtonom. Prijedlog Evropske komisije za 18. paket sankcija, koji će uključivati ograničenja protiv kineskih kompanija i smanjenje cijene ruske nafte, može pogoditi „novčanik“ diktatora Vladimira Putina, izjavio je američki senator Lindzi Grejam.
„Veoma sam zadovoljan što naši evropski partneri – putem Evropske komisije – uvode novi paket sankcija protiv Rusije zbog njene varvarske invazije na Ukrajinu“, rekao je Grejam. Dodao je da se novi paket razlikuje od prethodnih po tome što će nove sankcije biti usmjerene protiv kineskih kompanija. Ako Kina i Indija ne bi kupovale 70% ruske nafte, Putinova ratna mašinerija bi stala. „Dobar posao naših evropskih saveznika“, zaključio je senator.
Podsjećamo, ranije je senator Lindzi Grejam predložio usvajanje novog zakona o novim sankcijama protiv Rusije. Konkretno, takav dokument predviđa da će Sjedinjene Države uvesti 500% carina protiv onih zemalja koje nastave da kupuju naftu, gas, uran i druge proizvode od Rusije. Dokument podržava 82 senatora od 100. Ali još nije stavljen na glasanje. Istovremeno, administracija predsjednika Donalda Trampa je vrlo oprezna u pogledu mogućih sankcija protiv Rusije, uprkos glasnim prijetnjama.
Nakon početka rata velikih razmjera, Zapad je počeo aktivno da uvodi sankcije velikih razmjera protiv Rusije. Finansijska, energetska, vojna i tehnološka sfera potpale su pod ograničenja sankcija. Njihov cilj je da pogode ekonomske mogućnosti Rusije. U međuvremenu, ministri saobraćaja EU potpisali su pismo kojim se predlažu dodatne sankcije protiv Rusije i Bjelorusije zbog stvaranja prepreka za brodarstvo i avijaciju. U pismu Evropskoj komisiji hitno se traži ubrzanje implementacije usluga koje su otporne na smetnje, izvijestilo je litvansko Ministarstvo saobraćaja i komunikacija.
Dokument posebno predlaže modernizaciju tradicionalne navigacione infrastrukture kako bi se povećala ukupna otpornost kritične infrastrukture i ojačala bezbjednost širom Evrope. Ministri su svoje prijedloge obrazložili činjenicom da su od 2022. godine u vazdušnom prostoru regiona Baltičkog mora uočene dvije vrste smetnji za globalne navigacione satelitske sisteme – ometanje i zamjena signala, što predstavlja prijetnju različitim vrstama transporta, posebno civilnom vazduhoplovstvu i pomorskom brodarstvu. Dokument su potpisali ministri iz Litvanije, Letonije, Estonije, Njemačke, Slovačke, Finske, Slovenije, Češke, Italije, Holandije, Španije, Danske i Rumunije.
Istovremeno, Sud pravde Evropske unije u Luksemburgu (ECJ) nazvao je zabranu zamrzavanja imovine pet velikih ruskih biznismena i izdavanja viza legalnom, te izjavio da Brisel ne mora dokazivati njihove veze s režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina. To znači da drugi Rusi koji osporavaju sankcije teško da bi trebalo da računaju na njihovo ukidanje. Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine u velikim razmjerima, Evropska unija je stavila na crnu listu mnoge ruske biznismene, optužujući ih da svojim aktivnostima podržavaju ruski režim, igraju važnu ulogu u obezbjeđivanju prihoda, te su time direktno ili indirektno krivi za potkopavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Među onima koji su osporili ovu odluku pred Evropskim sudom pravde bili su Dmitrij Mazepin (Uralhim), Dmitrij Pumpyanski (TMK, Sinara Group), Viktor Rašnikov (MMK), German Han (Alfa Group) i Tigran Hudaverdjan (Yandex). Njihovi zahtjevi su odbijeni 2023. godine – i oni su se žalili. Očekuje se da će Evropski sud pravde donijeti konačnu presudu u slučaju „petorke“ u julu ili nakon praznika u avgustu ove godine. Ako se ona poklopi s mišljenjem savjetnika Evropskog suda pravde o ovom pitanju, to će imati očigledne posljedice za sve ostale ruske i bjeloruske biznismene, kojih ima 80, a koji su osporili evropske sankcije.
Podsjetimo se i da su se 23. maja ove godine zemlje G7 složile da neće odmrzavati rusku imovinu dok Moskva ne zaustavi rat protiv Ukrajine i ne isplati odštetu za pričinjenu štetu. Kao što je poznato, ukupan iznos zamrznute ruske imovine u zemljama G7 i EU procjenjuje se na približno 300 milijardi dolara. Ova sredstva se koriste za finansiranje pomoći Ukrajini.
Paralelno s tim, u Kijevu je predsjednik Ukrajine V. Zelenski donio Odluku kojom se primjenjuju posebne restriktivne mjere na pojedince i pravna lica uključena u deportaciju i „prevaspitavanje“ ukrajinske djece. Na liste sankcija dodato je 9 ruskih organizacija. Što se tiče sankcionisanih pojedinaca, odgovarajuća lista sadrži informacije o 48 pojedinaca koji podržavaju i sprovode Putinovu politiku deportacije ukrajinske djece sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine itd. Odgovarajuća odluka predviđa ekonomske i druge restriktivne mjere, uključujući oduzimanje državnih nagrada Ukrajine, blokiranje imovine, ograničenja trgovinskih transakcija, suspenziju ekonomskih i finansijskih obaveza itd.
Ograničenja se nameću na neodređeno vrijeme ili na period od 50 godina. Osim toga, predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je uveo tri nova paketa sankcija. Prvi paket je usmjeren protiv ruskih državljana koji su uključeni u finansiranje ruskog terorizma i izbjegavanje sankcija u korist Rusije. Drugi paket sankcija nameće se propagandistima koji doprinose ruskoj informacionoj agresiji širenjem propagandnih narativa.
Treći paket sankcija usmjeren je protiv predstavnika ruskih mafijaških grupa povezanih s Putinovim diktatorskim režimom. Kijev radi na sinhronizaciji ukrajinskih sankcija sa sankcijama EU i drugih ključnih globalnih jurisdikcija. Da bi se postigao mir, potrebno je održavati i povećavati pritisak na Rusiju. Međunarodne sankcije protiv Ruske Federacije, diplomatska izolacija Kremlja i vojna pomoć Ukrajini glavne su komponente pritiska na Moskvu. Kijev čini sve što je moguće da okonča rat i postigne stabilan mir.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR