Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Dana 11. juna u Odesi je održan Samit Ukrajina–Jugoistočna Evropa, uz učešće Ukrajine, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Albanije, Sjeverne Makedonije i Slovenije. Prije početka samita, predsjednik Volodimir Zelenski, zajedno sa učesnicima događaja, odao je počast palim braniteljima Ukrajine.
Tokom samita, svaki učesnik je iznio svoje viđenje situacije u regionu u kontekstu rusko-ukrajinskog rata. Nakon diskusije, usvojena je Zajednička deklaracija u kojoj se navodi da su učesnici Samita Ukrajina–Jugoistočna Evropa potvrdili svoju podršku Ukrajini na njenom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u, i pozvali međunarodnu zajednicu da pojača sankcije protiv Ruske Federacije.
Lideri zemalja Jugoistočne Evrope osudili su rusku invaziju na Ukrajinu. Učesnici samita su priznali i podržali napore Ukrajine da pronađe diplomatski put ka sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru. U tom kontekstu, ponovo su potvrdili svoju nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, te istakli svoju posvećenost pružanju sveobuhvatne i održive podrške Ukrajini i njenom narodu koliko god to bude potrebno.
Potpisnici Deklaracije su takođe pozvali sve zemlje da se uzdrže od pružanja bilo kakve materijalne ili druge pomoći vojnim naporima Rusije. Tekst Deklaracije naglašava važnost usklađivanja s odlukama i mjerama Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike Evropske unije. Uslovi za postizanje mira uključuju potpuno povlačenje ruskih snaga i opreme, prekid neprijateljstava i rata u cjelini.
Buduće članstvo Ukrajine, Moldavije i zemalja Jugoistočne Evrope u EU označeno je kao od ključnog značaja za dugoročnu stabilnost, bezbjednost i prosperitet regiona u cjelini. Članstvo u NATO-u prepoznato je kao najbolja bezbjednosna opcija za Ukrajinu u smislu odnosa troškova i koristi.
Učesnici samita su naglasili strateški značaj Crnog mora za evropsku i globalnu bezbjednost, uključujući bezbjednost hrane, te su se obavezali na jačanje regionalne pomorske saradnje, pomorske bezbjednosti, povezanosti i slobode plovidbe, kao i zaštitu kritične infrastrukture. Zajednički dokument naglašava da ukrajinski poljoprivredni proizvodi moraju imati slobodan i bezbjedan pristup svjetskim tržištima.
„Ruski napadi na trgovačke brodove, civilne luke i srodnu infrastrukturu, kao i kršenja suverenih teritorija drugih zemalja, uključujući vazdušni prostor, neprihvatljivi su“, navodi se u Deklaraciji. Istaknuto je da je energetska infrastruktura Ukrajine i dalje meta ciljanih i sistematskih napada Rusije, te da su poboljšana regionalna koordinacija i robusne veze s elektroenergetskom mrežom važne za ublažavanje posljedica ovih napada i jačanje energetske bezbjednosti u regionu.
Deklaraciju su potpisali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Republike Moldavije Maia Sandu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Rumunije Nikušor Dan, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, premijer Republike Bugarske Rosen Železkov, premijer Grčke Kirijakos Micotakis, predsjednica Parlamenta Albanije Eliza Spiropali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar ekologije i prostornog planiranja Republike Sjeverne Makedonije Izet Medžiti i potpredsjednica Vlade i ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon.
Međutim, zajedničku izjavu nije potpisao predsjednik Srbije. Aleksandar Vučić je novinarima rekao da je jedini koji nije potpisao deklaraciju samita “Ukrajina – Jugoistočna Evropa”, te da time „nije izdao Rusiju, za razliku od ostalih učesnika samita, koji su spremni da prihvate sve što je usmjereno protiv Rusije, sve što mogu“. Dodao je da Srbija štiti principe međunarodnog javnog prava, uvijek vođena sopstvenim interesima.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prvi put je posjetio Ukrajinu tokom rata velikih razmjera. Tokom svog govora na samitu, Vučić je izjavio da Srbija čvrsto podržava teritorijalni integritet Ukrajine, u skladu s međunarodnim pravom. Zemlja je spremna pomoći u obnovi jednog ili dva ukrajinska grada ili regiona.
Predsjednici Ukrajine i Srbije održali su i bilateralne razgovore u formatu tet-a-tet. Prema Vučićevim riječima, Srbija i Ukrajina treba da dovrše sporazum o slobodnoj trgovini, koji je odložen najprije zbog pandemije COVID-19, a zatim i zbog rata. Lideri su razgovarali o putu Ukrajine i Srbije ka evropskim integracijama i bilateralnoj saradnji.
Volodimir Zelenski je pozvao Srbiju da se pridruži obnovi Ukrajine, zahvalivši joj na inicijativi da preuzme pokroviteljstvo nad obnovom nekoliko ukrajinskih naselja i da učestvuje na Međunarodnoj konferenciji o obnovi Ukrajine, koja će se održati 10. i 11. jula u Rimu.
Predsjednik Ukrajine se takođe sastao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Zelenski smatra da su ultimativni zahtjevi ruske strane neprihvatljivi i da, kao odgovor na očigledno produžavanje rata od strane Moskve, svijet mora preduzeti efikasne korake kako bi izvršio pritisak na Rusiju.
Lideri su razgovarali i o odbrambenim potrebama Ukrajine, posebno o artiljerijskim sistemima i municiji. Hrvatska je do sada obezbijedila ukupno 13 paketa vojne pomoći. Takođe je bilo riječi o nastavku saradnje u oblasti rehabilitacije i liječenja ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao i rehabilitaciji djece.
Ove godine, u oktobru, Hrvatska će organizovati prvu međunarodnu konferenciju o podršci ukrajinskim veteranima.
Tokom samita, predsjednik Ukrajine naglasio je opasne planove Rusije da zauzme Odesu i uspostavi potpunu kontrolu nad Moldavijom preko Pridnjestrovlja. Stoga ne čudi što je Volodimir Zelenski održao svoj prvi sastanak s predsjednicom Moldavije Majom Sandu i predsjednikom Rumunije Nikušorom Danom u trilateralnom formatu, koji omogućava produbljivanje bezbjednosne, energetske i ekonomske saradnje između država.
Glavne teme razgovora bile su regionalna stabilnost, suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i sajber bezbjednost, energetska bezbjednost, prekogranična saradnja, logistička povezanost, vojno-tehnička saradnja i evropske integracije. Posebna pažnja posvećena je podršci Moldaviji, jer stabilnost u regionu zavisi od bezbjednosti te države.
Pored toga, razgovarano je o jačanju sankcija protiv Rusije i zajedničkim akcijama koje bi trebalo da primoraju Moskvu na pravedan mir. Strane su takođe razgovarale o podršci zajedničkom napretku Ukrajine i Moldavije ka članstvu u Evropskoj uniji.
Druge značajne teme sastanka uključivale su infrastrukturne projekte, među kojima je i izgradnja auto-puta koji povezuje Ukrajinu, Moldaviju i Rumuniju, kao i razvoj željezničke infrastrukture. Ukrajina će nastaviti da pruža podršku Moldaviji kako bi se spriječila energetska kriza i onemogućio pritisak iz Rusije. Kijev je spreman da pruži sveobuhvatnu pomoć Kišinjevu kako Moskva ne bi koristila energetsku ucjenu kao sredstvo pritiska na državu.
Predsjednica Maja Sandu dodala je da Moldavija sarađuje s institucijama Ukrajine i Rumunije kako bi se suprotstavila ruskim hibridnim prijetnjama. Prema njenim riječima, takva saradnja sprečava pokušaje Rusije da destabilizuje političku situaciju u zemlji.
Tako je Odeski samit „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“, koji je četvrti po redu u ovom formatu nakon sastanaka u Atini (Grčka) 2023. godine, te u Tirani (Albanija) i Dubrovniku (Hrvatska) 2024. godine, pokazao podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.
Jugoistočna Evropa je jedan od glavnih ciljeva Rusije, koja vodi rat protiv Ukrajine, pokušavajući da destabilizuje Moldaviju, Rumuniju i druge države u regionu. Zbog toga je zajednički zadatak država regiona da se odupru agresiji i dovedu Rusiju u poziciju u kojoj će Moskva morati da traži mir, a ne načine za nastavak rata.
Jedan od ključnih zadataka je međusobna podrška država regiona na putu ka EU i NATO-u – asocijacijama koje pomažu Evropi da bude snažna i konkurentna. Osim toga, najavljeni razvoj regionalnog partnerstva jača međunarodni položaj Ukrajine i država regiona, te poboljšava sposobnost Kijeva da se suprotstavi ruskom agresoru.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR