Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Generalna skupština UN-a glasala je za još jednu rezoluciju usmjerenu na produbljivanje međunarodne saradnje i minimiziranje dugoročnih posljedica katastrofe u Černobilu. Dokument je pripremila Ukrajina, a odobrili su ga predstavnici 97 država. Ali neočekivani element glasanja bio je to što su Sjedinjene Američke Države bile među državama koje su glasale protiv nje, zajedno s Rusijom, Bjelorusijom, Kinom, Sjevernom Korejom, Nikaragvom i Nigerom. Osim toga, 39 zemalja je bilo suzdržano.
Ukrajina trenutno prolazi kroz kritičan period u svojoj istoriji, pokušavajući se nekako zaštititi tokom pregovora s američkom stranom o uslovima okončanja ruske agresije. Podsjetimo, mirovni plan od 28 tačaka koji je razvio Vitkof uz pomoć nekoliko zvaničnika Kremlja izazvao je negativnu reakciju u Kijevu i u evropskim prijestolnicama. Od tada su Ukrajinci i Evropljani razvili alternativni plan i predstavili ga američkoj delegaciji.
Sljedeća runda pregovora održana je u Berlinu, gdje je ukrajinsku delegaciju predvodio predsjednik Volodimir Zelenski, a američku delegaciju specijalni predstavnik Vitkof i Kušner. Konačni rezultati pregovora, koje je u nedjelju u Berlinu otvorio savezni kancelar Merc, ostaju nejasni. Međutim, prema izjavama njihovih učesnika, oni ulijevaju optimizam. Sudbina ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom posebno je složena tema. Tramp je iznio ideju oslobađanja dijela teritorija Donbasa od strane ukrajinskih i ruskih trupa i stvaranja demilitarizovane "slobodne ekonomske zone" gdje bi mogli djelovati američki poslovni interesi.
Ukrajinska strana i evropski lideri insistiraju da ne može biti napretka u vezi s teritorijama dok se Ukrajini ne ponude sigurnosne garancije od Sjedinjenih Država i niza zapadnih partnera na nivou Člana 5 Povelje NATO-a. Volodimir Zelenski je rekao da je spreman na "kompromis" i da ne zahtijeva članstvo Ukrajine u NATO-u. Umjesto toga, Ukrajini treba dati poseban kolektivni sporazum o odbrani. Sigurnosne garancije trebaju biti pravno obavezujuće.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da ne vidi stvarnu spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina za mirovne pregovore. Dolazak američkih posrednika Vitkofa i Kušnera u Berlin ocijenio je kao pozitivan korak. Tokom sastanaka, američki pregovarači su insistirali da Ukrajina pristane da se odrekne Donbasa. Predsjednik Volodimir Zelenski ovo smatra "crvenom linijom" i nije spreman odustati od svog stava.
Planirani online sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU i šefova američke pregovaračke delegacije, Vitkofa i Kušnera, nije se održao zbog neočekivanih tehničkih kvarova, a moguće i zbog sajber napada. Evropa još ima vremena da razgovara o daljim akcijama nakon ponedjeljka.
Ministri vanjskih poslova EU nastaviće u utorak razgovarati o planovima za četvrtak u Briselu. U srijedu će se lideri evropskog „istočnog krila“, uključujući baltičke države i Poljsku, sastati u Helsinkiju. U četvrtak će se svih 27 lidera okupiti u Briselu na onome što bi mogao biti jedan od najvažnijih samita u godinama. To će pružiti više jasnoće. Mora se donijeti odluka o ruskoj imovini. Ovo je odluka o budućnosti Ukrajine i Evrope. Ona će odrediti da li je EU i dalje relevantan igrač u suprotstavljanju ruskoj ekspanziji i da li Kijev ima finansije da dalje obuzda rusku agresiju.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je spremnost za mirovni sporazum o ratu u Ukrajini, ali insistira na kontroli nad okupiranim teritorijama i povlačenju NATO trupa. Sjedinjene Američke Države nude Ukrajini sigurnosne garancije slične onima koje bi dobile u okviru NATO-a, ali su jasno stavile do znanja da mirovni sporazum treba dogovoriti do Božića, u suprotnom uslovi mogu postati još gori. Sjedinjene Američke Države očekuju da će Rusija odobriti takav sporazum kao dio konačnog sporazuma, a također će omogućiti Ukrajini da se pridruži Evropskoj uniji.
Izgradnja rusko-američkog partnerstva, zacrtana u novoj američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti, pronašla je svoju prvu implementaciju u multilateralnoj dimenziji. Vašington je podržao stav Kremlja tokom glasanja u UN-u o pitanju Černobila, našavši se u društvu zemalja koje se bore protiv globalne demokratije. Sve su one autokratske s elementima diktature. Međutim, to nimalo ne smeta Bijeloj kući, koja je počela ignorisati Evropu kao svjetski centar demokratije.
Istovremeno, Tramp je čak i stari kontinent nazvao slabim. Rusko-američki tandem formiran je na Aljasci nakon sastanka Trampa i Putina. Rusko-američki sporazumi postignuti tamo već su počeli da se primjenjuju. Moskva se ne protivi Vašingtonu u Venecueli, a predsjednik Tramp je javno potpuno stao na stranu Moskve po pitanju završetka rata u Ukrajini. Uprkos činjenici da apsolutna većina – 78% Amerikanaca smatra Rusiju ne partnerom, već prijetnjom.
Nova američka administracija je 2025. godine praktično zaustavila vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini. Iako je ponovo 64% Trampovih glasača za vojnu i finansijsku podršku Ukrajini, Evropa nije uspjela da nadoknadi Ukrajini nedostatak američke pomoći. Sve je to počelo da utiče na situaciju na frontu.
Tokom rata, Ukrajina je uništila 35.200 ruskih tenkova i oklopnih transportera, 35.150 artiljerijskih oruđa, 790 borbenih aviona i helikoptera, ubivši i ranivši 1,2 miliona ruskih vojnika, uništivši 4.100 krstarećih i balističkih raketa, 91.000 dronova i 28 ratnih brodova. Svi su mogli biti korišćeni u velikoj ofanzivi na Evropu, a uništili su ih Ukrajinci.
Sjedinjene Američke Države su trebale zaustaviti rusku invaziju vlastitim trupama. Stoga je Tramp odlučio povući apsolutnu većinu svojih trupa iz Evrope, napominjući da bi se za godinu dana kolektivni Brisel trebao braniti od mogućeg ruskog napada konvencionalnim oružjem. Prije mjesec i po dana, čak 20 ruskih dronova postalo je noćna mora za cijelu protivvazdušnu i raketnu odbranu Poljske i NATO trupa na teritoriji ove zemlje.
Ukrajina je odradila svaki dolar američke vojne pomoći. Izrael je primio četiri puta manje pomoći od Ukrajine, ali je uništio u deset puta manje neprijateljske opreme nego što su to učinile ukrajinske trupe. Amerikanci su pružili 6,5 puta više pomoći Afganistanu nego Ukrajini (930 milijardi dolara naspram 140 milijardi dolara), ali su uspjeli uništiti stotine puta manje talibanske opreme tamo nego što su to Ukrajinci učinili za taj novac.
Stoga, prekid američke pomoći uopšte nije oduzimanje neograničene čekovne knjižice Ukrajincima, kako neki u Vašingtonu kažu. To je jednostavno prijedlog da se one potčine interesima Moskve. Ako neka zemlja osnivačica UN-a pod pritiskom odustane od dijela svojih teritorija, onda se kasnije može pozivati na to prilikom preuzimanja teritorija od drugih država.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR