Ogromna parada u ruskoj prijestonici povodom obilježavanja sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, kojoj prisustvuju lideri više od 20 zemalja, održava se u trenutku kada pokušaji okončanja rata u Ukrajini sve više posustaju.
Predsjednik Vladimir Putin predvodiće danas Paradu pobjede na Crvenom trgu, veličanstvenu proslavu sovjetske pobjede nad nacistima prije 80 godina, koja se koristi da bi se naglasila ruska istorijska slava i opravdao rat u Ukrajini.
U ložama ispred Lenjinovog mauzoleja, uz Putina će sjedjeti lideri Kine, Brazila i još dvadesetak drugih država. Ovim potezom Kremlj želi da pokaže kako zemlje Globalnog juga nastoje da budu protivteža Zapadu.
Publika će gledati defile hiljada vojnika, kao i desetine oklopnih vozila, tenkova i lansera nuklearnih raketa. Kineski vojnici marširaće Crvenim trgom pored zidina Kremlja, dok se očekuje prelet borbenih aviona iznad Moskve.
Zašto je ovogodišnja parada važna?
Očekuje se da će ovogodišnja parada biti najveća otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Rusija će ugostiti najviše stranih državnika još od 2015, a njihovo prisustvo ili izostanak u Moskvi biće pažljivo tumačeno kao znak protivljenja ili privrženosti Zapadu.
Krajem aprila, Putin je najavio jednostrani trodnevni prekid vatre u Ukrajini, počevši od 8. maja, kako bi se obilježila proslava. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbio je ponudu, nazvavši je „teatralnom predstavom“, i predložio tridesetodnevno primirje koje bi moglo otvoriti prostor za, kako je rekao, suštinske pregovore o okončanju rata. Takođe je istakao da Ukrajina neće garantovati bezbjednost gostima parade u Moskvi.
Uoči Dana pobjede, Ukrajina je pojačala napade na Moskvu i okolinu, zbog čega se spekuliše da bi sama parada mogla biti meta. U isto vrijeme, Rusija je nastavila s napadima na ukrajinske gradove, uključujući Kijev.
„Potpuno je opravdano što ni rusko nebo – nebo agresora – danas nije mirno“, rekao je Zelenski u obraćanju u srijedu.
Šta parada znači za Rusiju?
Parada se organizuje povodom nacionalnog praznika koji je decenijama nadilazio podjele u Rusiji i služio kao izraz kolektivnog ponosa. Sovjetski Savez izgubio je više od 26 miliona ljudi u ratu, a skoro svaka porodica je pretrpjela gubitke.
Međutim, nakon invazije na Ukrajinu 2022, parada i prateće proslave postale su predmet podjela kako unutar Rusije, tako i širom svijeta.
Kremlj je pokušao da opravda rat tvrdnjom da je ukrajinska vlast zapravo pod kontrolom nacista, što je netačno. Ukrajinski predsjednik Zelenski je jevrejskog porijekla, njegov djed je bio borac u Drugom svjetskom ratu, a članovi njegove šire porodice poginuli su u Holokaustu.
Istorijski kontekst
Zemlje Zapada obilježavaju Dan pobjede u Evropi, ali dan ranije, u četvrtak. Ta razlika potiče od vremenske razlike između Berlina i Moskve: u trenutku kada je nacistička Njemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju, u Moskvi je već bila prošla ponoć.
Razlika je postala simbolična, ali duboko značajna – razdvaja nekadašnje saveznike i njihove proslave u dva jasno suprotstavljena tabora. Na primjer, od 2023. godine, Ukrajina takođe obilježava Dan pobjede 8. maja, čime šalje jasnu poruku o prekidu veza sa Rusijom i sovjetskom prošlošću.
Značaj Dana pobjede za Putina
Vladimir Putin ima duboku ličnu vezu sa sovjetskom pobjedom nad nacističkom Njemačkom. Njegov brat Viktor preminuo je od difterije u sirotištu tokom nacističke opsade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu i sahranjen je u zajedničkoj grobnici. Putinov otac je teško ranjen, a majka mu je jedva preživjela od gladi.
Putin je jednom izjavio da njegovi roditelji nijesu gajili mržnju prema Njemcima, ali da je kod njegove generacije bilo drugačije.
„Odrasli smo uz sovjetske knjige, filmove“, napisao je. „I mrzjeli smo“.
Parade u Rusiji povodom Dana pobjede
Prva parada povodom Dana pobjede održana je 1945. godine, ubrzo nakon kapitulacije Njemačke. Deveti maj proglašen je državnim praznikom. Međutim, tadašnji lider Staljin je odlučio da prekine održavanje parada, jer nije želio da pretjerano slavi pobjedu – plašio se popularnosti sovjetskih generala koji su imali ključnu ulogu u porazu Njemačke.
Parade su obnovljene 1965. godine i od tada pobjeda nad nacizmom postepeno postaje temelj sovjetske, a kasnije i ruske patriotske tradicije. Ipak, sve do 2008. godine, ove parade nijesu bile redovne – tek tada postaju godišnja manifestacija vojne moći u velikom stilu.
Parada ove godine, koja se održava danas, simbolizuje i politički zaokret Rusije tokom posljednje dvije decenije. Paradi su 2005. prisustvovali brojni lideri sa Zapada, uključujući američkog predsjednika Džordža V. Buša, u znak savezništva između Rusije i SAD tokom rata. Ove godine, glavni gost biće kineski lider Si Đinping.
Poremećaji u Moskvi
U danima koji su prethodili paradi, Moskva je gotovo stala. Aerodromi su više puta zatvarani zbog napada ukrajinskih dronova, što je izazvalo haos i poremetilo putovanja više od 60.000 putnika, prema podacima Asocijacije turističkih agencija Rusije.
U gradu su glavne saobraćajnice bile zatvorene i za vozila i za pješake. Mobilna mreža je više puta bila u prekidu, što je izazvalo velike probleme u funkcionisanju gradskih službi, uključujući taksi prevoz i dostave. Mnoge firme bile su primorane da obustave rad tokom generalne probe u srijedu, kao i na sam dan parade.
----------
Autor je dopisnik lista The New York Times Ivan Nečepurenko, koji izvještava o Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji, zemljama Kavkaza i Centralne Azije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR