Kina povećava nuklearni arsenal

Uz masovno jačanje konvencionalne vojne moći, Kina je krenula u brzo i trajno uvećanje veličine i sposobnosti svojih nuklearnih snaga, prema američkoj vojsci i ekspertima za kontrolu naoružanja.

Komandant Američke strateške komande, general Entoni Kotn, rekao je Kongresu u martu da direktiva kineskog lidera Si Đinpinga da kineska vojska bude spremna da zauzme Tajvan do 2027. pokreće izgradnju nuklearnog oružja koje bi moglo da se lansira sa kopna, mora i iz vazduha.

U svojoj nacionalnoj odbrambenoj politici za 2023, Kina je obnovila svoje dugogodišnje obećanje da neće prva upotrijebiti nuklearno oružje ni pod kakvim okolnostima. Takozvana politika „ne prvog udara“ uključuje i obećanje da Kina neće upotrijebiti niti prijetiti upotrebom nuklearnog oružja protiv države koja ga nema.

Na pitanja, ministarstvo odbrane u Pekingu je odgovorilo da se „nuklearni rat ne može dobiti i ne smije voditi“. Kina, naveli su, sprovodi „nuklearnu strategiju samoodbrane i slijedi politiku ne prvog udara“.

U svom godišnjem izvještaju o kineskoj vojnoj moći, Pentagon je naveo da, uprkos javnom stavu Kine, njena strategija vjerovatno uključuje moguću prvu upotrebu kao odgovor na konvencionalne napade koji prijete održivosti njenih nuklearnih snaga, komande i kontrole ili koji imaju efekat sličan nuklearnom udaru. Pentagon je takođe naveo u izvještaju objavljenom krajem prošle godine da bi Peking vjerovatno razmotrio nuklearni prvi udar ako bi konvencionalni vojni poraz na Tajvanu „ozbiljno ugrozio“ opstanak komunističkog režima.

Ministarstvo odbrane Kine je saopštilo da se protivi „svakom pokušaju da se potencira takozvana ‘kineska nuklearna prijetnja’ kako bi se Kina ocrnila i namjerno obmanula međunarodna zajednica“.

Kina širi i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearna sila i akumulirala je oko 600 bojevih glava, prema Biltenu atomskih naučnika, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Čikagu.

Naveli su da Kina gradi oko 350 novih silosa za rakete i nekoliko novih baza za mobilne lansere. Procijenili su da kineska vojska, Narodna oslobodilačka armija, ima oko 712 lansera za rakete sa kopna, ali ne svi su namijenjeni za nuklearno oružje. Od tih lansera, 462 mogu biti opremljena raketama „koje mogu doseći kontinentalni dio Sjedinjenih Država“, navodi se.