Novi plan vojne nabavke Njemačke, do kojeg je došao POLITICO, pokazuje da će Berlin svoju masivnu kampanju naoružavanja prvenstveno usmjeriti ka evropskoj industriji, dok će samo 8% ići na američko oružje.
To je udarac za predsjednika SAD Donalda Trampa, koji vrši pritisak na evropske zemlje da nastave da kupuju američko oružje uprkos geopolitičkim potresima koji dolaze iz Bijele kuće.
Plan nabavke pokazuje da se Njemačka priprema da u narednih godinu dana potpiše gotovo 83 milijarde eura vrijedne ugovore. Lista, sastavljena za budžetski odbor njemačkog parlamenta, detaljiše 154 velike odbrambene kupovine između septembra 2025. i decembra 2026.
Prema njemačkom zakonu, svaki ugovor vrijedan više od 25 miliona eura mora se podnijeti parlamentu na odobrenje. A među tim stranicama, projekti koje vode američke kompanije pojavljuju se samo u nekoliko slučajeva.
Jedini veliki ugovori s američkim izvođačima su oko 150 miliona eura predviđenih za torpeda povezana s Boeingovim avionima P-8A i oko 5,1 milijarda eura za Raytheonove MIM-104 Patriot rakete i lansere.
Kada se ubroje i druge američke kupovine sa liste – od AMRAAM i ESSM raketa do radio paketa – ukupno iznosi oko 6,8 milijardi eura, odnosno oko 8 odsto njemačkog plana, dok ostatak ogromnom većinom ide evropskoj industriji.
Posljednjih godina Njemačka je bila jedan od najvećih kupaca američkog oružja.
Prema podacima vlade SAD, Berlin je odobrio više od 17 milijardi dolara u stranim vojnim prodajama između 2020. i 2024, dostigavši rekord od 13,9 milijardi u 2023, što je pokazalo povećanu potražnju nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Taj nalet je nakratko učinio Njemačku jednom od vodećih destinacija za izvoz američkog oružja, uz Poljsku i Japan. Sada se Njemačka očigledno okreće evropskoj industriji.
Prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja, evropske članice NATO-a kupile su 64 odsto svog oružja iz SAD između 2020. i 2024.
Tramp želi da se to nastavi.
Nakon što je u julu zaključio trgovinski sporazum sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, Tramp je pohvalio to što će EU kupovati „ogromne količine“ američkog oružja vrijedne „stotine milijardi“.
Zajednička izjava iz tog sporazuma otišla je i dalje, obećavajući da EU „planira da značajno poveća nabavku vojne i odbrambene opreme iz Sjedinjenih Država, uz podršku i facilitaciju američke vlade“.
Ali o odbrambenoj potrošnji u Evropi ne odlučuje Brisel, već nacionalne vlade. A u Berlinu, brojevi govore drugačiju priču.
Najskuplja pojedinačna stavka je program fregata F-127, planiran da ga dizajnira njemački brodograđevinski gigant TKMS. Trebalo bi da bude predložen budžetskom odboru u junu 2026, a procijenjena cijena iznosi 26 milijardi eura. Novi ratni brodovi treba da obezbijede dugodometnu protivvazdušnu i protivraketnu odbranu mornarice.
Još jedan ključni projekat je Eurofighter Tranche 5 – koji grade Airbus, BAE Systems i Leonardo – sa 4 milijarde eura predviđenih za nove avione u oktobru 2025. i još 1,9 milijardi za nadogradnju radara. Zajedno sa dodatnim ulaganjima u elektronsko ratovanje i avionske pakete, plan pokazuje da Berlin udvostručuje ulaganja u svoju postojeću evropsku flotu borbenih aviona kako bi premostio kašnjenja u proizvodnji problematičnog Future Combat Air System (FCAS), borbenog aviona nove generacije koji treba da razviju Njemačka, Francuska i Španija.
Vojska je takođe snažno zastupljena. Više od 3,4 milijarde eura planirano je za dodatna oklopna vozila Boxer u oktobru, koje grade Rheinmetall i KNDS. Uz to ide i 3,8 milijardi eura za novi, neimenovani točkaš-tenk uništavač.
Nekoliko projekata sa liste, poput 40 miliona eura vrijednog mobilnog izviđačkog sistema pod nazivom MAUS, imaju predviđena sredstva, ali bez javno imenovanog izvođača.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR