Ako je Brisel vjerovao da će samo strah obezbijediti poštovanje njegovog novog digitalnog pravilnika, sada spoznaje granice zastrašivanja. Evropska komisija objavila je jutros da su Meta, krovna kompanija društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i TikTok prekršili vodeći zakon Unije o digitalnim uslugama (DSA). U ovoj sagi najzanimljibviji je način na koji Evropa upravlja arhitekturom onlajn svijeta i ko ima posljednju riječ u njegovom moralnom okviru.
Optužbe nijesu bezazlene. Prema preliminarnim nalazima Komisije, Meta je konstruisala korisničko iskustvo koje suptilno obeshrabruje prijavljivanje nezakonitog sadržaja. Facebook i Instagram, kako se navodi, koriste „tamne obrasce“, interfejse koji zamagljuju, odlažu ili odvraćaju, u svojim alatima za prijavljivanje. Materijal seksualnog zlostavljanja djece, teroristička propaganda i drugi očigledno nezakoniti sadržaji nijesu ono što se može prijaviti na jednostavan način. Isti obrasci narušavaju i proces žalbi, jer korisnici koji pokušaju da ospore odluke o moderaciji prolaze kroz proceduralno blato. Takvo trenje, bilo namjerno ili iz nemara, podriva ono što je osnova DSA, a to je osnaživanje korisnika.
Ni TikTok ne prolazi bolje u ocjeni Komisije. Optužen je u paketu s Metom da nije omogućio istraživačima smislen pristup podacima platforme, što je inače centralna obaveza po ovom propisu. Komisija je po ovom pitanju jasna i naglašava da nadzor u javnom interesu nije opcion. Bez njega, istraživači i nadzorna tijela ostaju u algoritamskom mraku, nesposobni da procijene, na primjer, kako se štetan sadržaj širi ili da li politike moderacije funkcionišu na velikoj skali.
Dosadašnji napori TikToka, uključujući pristup za skoro 1.000 istraživačkih timova, smatraju se nedovoljnim. Još problematičnije, njegovo insistiranje da se obaveze transparentnosti prema DSA sukobljavaju s evropskim pravilima o privatnosti podataka (GDPR), nagovještava pravni rizik, prikrivenu prijetnju da bi pravni sistem Unije mogao biti unutrašnje kontradiktoran.
Ni jedna ni druga kompanija, očekivano, ne prihvataju optužbe. Meta tvrdi da je preuredila svoje procese prijavljivanja i žalbi u skladu s DSA zahtjevima. TikTok navodi da je uhvaćen između transparentnosti i privatnosti. Obje kompanije se pozivaju na usklađenost, obje pokazuju spremnost da „pregovaraju“. Za sada su ovo samo preliminarni nalazi. Međutim, ako Komisija nastavi postupak, kazne bi mogle dostići 6% godišnjeg globalnog prihoda, što znači milijarde u Metinom slučaju. Prava cijena, međutim, ogleda se u tome koliko je EU spremna da potvrdi svoj suverenitet nad platformama koje funkcionišu kao de fakto globalna infrastruktura.
Nije u pitanju prva evropska bitka. Istraga protiv Mete počela je u aprilu prošle godine, a protiv TikToka dva mjeseca ranije. Ispitivanja su se već proširila na njihovu zaštitu maloljetnika i ulogu u potencijalnim izbornim manipulacijama. EU je takođe usmjerila pogled ka X mreži milijardera Ilona Maska (nekadašnjii Twitter), kao i kineske onlajn prodavnice Temu i AliExpress. Obrazac je jasan, jer Brisel ne želi samo da kontroliše, već i da oblikuje informacioni poredak. Njegove ambicije prevazilaze sadržaj, protežu se na dizajn algoritama, transparentnost oglašavanja i institucionalnu odgovornost.
Transatlantski kontrast je oštar, jer dok Evropa reguliše, Amerika negoduje. Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa napala je DSA kao „orvelijanski“. Oni koji staju u odbranu evropske potrebe da sve reguliše uzvraćaju da je zapravo anti-orvelijanski i da označava pokušaj da se razbiju crne kutije u kojima sada leži onlajn moć. Brisel vidi DSA kao demokratski alat, način da se platforme natjeraju da odgovaraju ne akcionarima ili moderatorima, već javnom interesu.
Ova ideja bi u narednim mjesecima mogla da bude testirana. Ako Meta i TikTok pokažu stvarnu promjenu kursa, Komisija bi mogla da zatvori slučaj bez kazni. Međutim, ako tehnološki giganti pruže otpor, skrivajući se iza pravnih nejasnoća ili birokratske fasade, EU će biti primorana da djeluje, ili će rizikovati da njen vodeći propis postane samo još jedna nepročitana politika privatnosti.
Evropa želi da internet učini bezbjednim, transparentnim i oslobođenim strukturne netransparentnosti, ali i da dokaže da američki i kineski tehnološki giganti nijesu iznad javnog prava. DSA očigledno nije trebalo sprovoditi sa ovoliko odlaganja jer sada ostavlja regulatornu I tehnološku javnost u nedoumici da li ga je uopšte bilo moguće sprovesti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR