Ipsos je utvrdio da razočaranost u izborni sistem i strahovi za budućnost dominiraju pogledima birača na demokratiju u devet zemalja.
Birači širom zapadnog svijeta zabrinuti su zbog prijetnji demokratiji, strahujući da ekstremističke partije, lažne vijesti i korupcija mogu narušiti izbore.
Velika anketa Ipsosa, sprovedena među gotovo 10.000 birača u devet zemalja, sedam u Evropskoj uniji, plus Velika Britanija i SAD, pokazala je da je oko polovine birača nezadovoljno načinom na koji demokratija funkcioniše.
Osim Švedske, gdje ljudi smatraju da demokratska politika funkcioniše dobro, jasna većina se brine zbog rizika za njihove sisteme samouprave u narednih pet godina, prema anketi koju je ekskluzivno podijelio POLITICO.
“Postoji široka zabrinutost zbog načina na koji demokratija funkcioniše, pri čemu ljudi osjećaju da nijesu zastupljeni, posebno od strane svojih nacionalnih vlada”, rekao je Gidion Skiner, viši direktor za britansku politiku u Ipsosu, za POLITICO. “[Posebna zabrinutost postoji] zbog uticaja lažnih vijesti, dezinformacija, nedostatka odgovornosti političara i ekstremizma. U većini zemalja postoji želja za radikalnim promjenama”.
Anketa dolazi u vrijeme rastuće zabrinutosti da je demokratija na Zapadu ugrožena. Nejednakost u bogatstvu širom svijeta podstiče podršku ekstremističkim partijama, narušava političku debatu i priprema teren za autoritarizam, prema nedavnom izvještaju za G20.
Ove sedmice, Evropska komisija predstavila je planove za jačanje demokratije u 27 zemalja EU. Međutim, kritičari kažu da je njen prijedlog za borbu protiv stranog uplitanja u evropske izbore previše slab, jer je učešće dobrovoljno u cijelom bloku. Vlasti su tokom prošle godine identifikovale ruske dezinformacije i uplitanje u izbore u mnogim evropskim zemljama, od Rumunije do Njemačke.
Za ovu anketu, Ipsos je anketirao više od 9.800 birača u Velikoj Britaniji, Francuskoj, SAD, Španiji, Italiji, Švedskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj i Poljskoj između 12. i 29. septembra. Anketari su utvrdili da je prosječno 45 odsto ispitanika u svih devet zemalja nezadovoljno načinom na koji demokratija funkcioniše, rekao je Skiner.
Birači koji su se identifikovali sa političkim ekstremima, kako sa dalekim lijevim, tako i sa dalekim desnim stavovima, najvjerovatnije su tvrdili da demokratija ne funkcioniše.
U Francuskoj i Nizozemskoj, nivo zadovoljstva pao je tokom prošle godine zbog političkih turbulencija. Francuska vlada je više puta padala usred krize u vezi sa nacionalnim budžetom, dok se nizozemska koalicija raspala ranije ove godine, što je dovelo do izbora u oktobru.
Ni u jednoj od devet zemalja obuhvaćenih anketom, većina birača nije smatrala da njihova nacionalna vlada dobro zastupa njihove stavove. Birači u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji najmanje su vjerovali da ih vlade efikasno zastupaju, samo 23 odsto je tako odgovorilo u oba slučaja.
U svim zemljama osim Poljske, koja je ove godine imala visok odziv na predsjedničkim izborima, više birača je smatralo da se stanje demokratije pogoršalo u posljednjih pet godina nego što je poboljšano. U SAD, 61 odsto birača je smatralo da se stanje demokratije pogoršalo od 2020.
Birači u Francuskoj (86 odsto) i Španiji (80 odsto) najviše su zabrinuti šta narednih pet godina može donijeti njihovim demokratskim sistemima. Ispitanici su kao najveće rizike za demokratiju naveli dezinformacije, korupciju, nedostatak odgovornosti političara i rast ekstremističke politike.
Generalno, većina ispitanika i dalje snažno podržava demokratske ideale, iako je u Hrvatskoj više od polovine (51 odsto) reklo da je očuvanje demokratije vrijedno samo ako obezbijedi dobar kvalitet života.
Ipsos je utvrdio da ispitanici podržavaju akcije za zaštitu demokratije, posebno zakone i njihovu primjenu za borbu protiv korupcije, zaštitu nezavisnosti sudova, bolju građansku edukaciju u školama i regulative protiv lažnih vijesti i govora mržnje na društvenim mrežama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR