Piše: Vlado Vurušić
Krajem aprila, najvjerovatnije u subotu 27. aprila, u Ujedinjenim nacijama trebalo bi se konačno prihvatiti Rezolucija o genocidu u Srebrenici, i to na prijedlog Njemačke. Nakon te vijesti, u Beogradu su zazvonila zvona na uzbunu, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svom je novom, podužem istupu na jednoj režimskoj televiziji rekao da su pred Srbijom ponovo teški dani. Uz to je najavio da će se nakon rezolucije "odmah, sjutradan, izaći s inicijativom za ukidanjem Republike Srpske, na osnovu stava da političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu postojati", a rekao je i da će "tražiti i ratnu odštetu od Srbije".
Njegov bliski saradnik i bivši šef srpske obavještajne službe Aleksandar Vulin obrušio se na Njemačku kao predlagača rezolucije upitavši se "zar nisu mogli naći neku drugu zemlju" da to predloži, direktno aludirajući na ulogu Njemačke u Drugom svjetskom ratu te genocidu. Iako ta rezolucija, naravno, Srbe ne proglašava "genocidnim narodom", Vučićeva političko-medijska mašinerija to želi tako prikazati, pitajući se zašto "to sada nekom nakon 29 godina treba", pogotovo "protiv naroda nad kojim je u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid".
Podsjetimo da Srbija priznaje "zločin", ali odbija prihvatiti da se radi o genocidu. Vučić za to ima dodatno objašnjenje. Naime, srpski predsjednik tvrdi da "kolektivni Zapad (sintagma preuzeta iz Putinove propagandne kuhinje) ne može u potpunosti podržati Palestince zbog podrške Izraelu", pa su, "eto našli muslimane (misleći tu na Bošnjake) koje mogu podržati". Srbija i Republika Srpska protive se toj rezoluciji izazivajući Rusiju da reauje i pokrene sve mehanizme koji su joj na raspolaganju da bi je pokušali ponovo osporili.
Podsjetimo da je 2015. Velika Britanija predložila rezoluciju, ali je Rusija blokirala njeno usvajanje u Savjetu bezbjednosti UN-a. Tada je deset zemalja glasalo za, četiri su bile suzdržane, među njima i Kina, a Rusija, jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti, uložila je veto i time onemogućila usvajanje dokumenta.
No ovog puta, navodi Slobodna Bosna, tražiće se od Generalne skupštine UN-a da se 11. jula odredi kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, kada su 1995. godine snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, osuđenog u Hagu za ratni zločin, u nekoliko dana pobile preko 8000 muškaraca na području Srebrenice. Spomen na taj zločin obilježavao bi se svake godine u svim državama. - Opet će se kola slomiti na Srbima - kaže Vučić, iako se u rezoluciji, ponovimo, srpski narod ne optužuje i ne osuđuje.
Istovremeno, Vučić to povezuje s prijemom Kosova u Savjet Evrope, što bi se trebalo dogoditi sredinom maja (16.-17.), a šefica skupštine i donedavna premijerka Ana Brnabić najavila je da bi Srbija u znak protesta "možda mogla napustiti tu instituciju".
Aleksandar Vulin rekao je da su Rezolucija o Srebrenici i prijem Kosova u Savjet Evrope "finalizacija zavjere protiv Srbije i Republike Srpske", a beogradski mediji najavljuju "dogovor stranke Milorada Dodika s Aleksandrom Vučićem" oko zajedničke strategije.
Aleksandar Vulin čak najavljuje i moguće hapšenje Milorada Dodika. Vučićevo plašenje Srba i njegova paranoja sve više rastu i opterećuju Srbiju, koja postaje talac njegove politike.
[email protected]
Vakat je !!