Evropa 1939, Evropa 2022: Čehoslovačka nekada, Ukrajina sada

Piše: Michael E. Ruane

Bolešljivi čehoslovački predśednik Emil Hača u Hitlerovoj radnoj sobi bio je 15. marta 1939, okružen Firerovim privrženicima. „Hitler je bio zastrašujućiji“, napisao je istoričar Jan Keršou u svojoj biografiji nacističkoga vođe iz 2000. godine [„Hitler 1936-1945: Nemesis”, London — prim]. „Pokrenuo je nasilnu tiradu protiv Čeha. Nacisti su morali da zauzmu Čehoslovačku da zaštite Njemačku. Hača mora da pristane ili bi njegova zemlja bila odmah napadnuta, a Prag, njegov glavni grad, bombardovan”. Hača se onesvijestio, prema Keršou, ali je oživio i popuštio zahtjevu Hitlera. Njemačke trupe su umarširale u Čehoslovačku nekoliko sati docnije. Hitler je rekao da mu je to bio najsrećniji dan.

Ruski predśednik Vladimir Putin nije se potrudio da razgovara s ukrajinskim predśednikom Volodimirom Zelenskim prije nego je započeo napad u četvrtak. Ali neki posmatrači vide brutalne sličnosti s Hitlerovim zauzimanjem Čehoslovačke neposredno prije Drugoga svjetskoga rata. „Ovo je sve zaista diktirano našim nacionalnim interesima i diktirano brigom za budućnost naše zemlje“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov nakon početka ruskoga napada.

Putin je u poneđeljak izjavio da se proruski orijentisani stanovnici Ukrajine suočavaju s „genocidom“. „Ubijanje civila... zlostavljanje ljudi, uključujući đecu, žene i starce, nastavlja se nesmanjeim obimom“, rekao je on. „Ne nazire se kraj". Dodao je: „Neandertalski i agresivni nacionalizam i neonacizam… su u Ukrajini uzdignuti na rang nacionalne politike… Koliko još čovjek može da trpi ovo?“

U martu 1938. godine, u vrijeme pred Drugi svjetski rat, Hitler je prvo osmislio nacističko preuzimanje Austrije, koja je već imala snažne pronacističke simpatije. Par mjeseci docnije, planirao je zaplijenu dijela Čehoslovačke, tvrdeći da su etnički Njemci u regionima Sudeta, koji se graniče sa istočnom Njemačkom, bili maltretirani.

„Takođe moram da izjavim pred njemačkim narodom da je moje strpljenje u problemu Sudetske Njemačke sada na kraju“, rekao je Hitler 26. septembra 1938. godine. Čehoslovačka mora „dati Njemcima njihovu slobodu, ili ćemo tu slobodu uzeti sami”.

Četiri dana kasnije, tokom čuvene Minhenske konferencije — sada poznate kao samit „umirenja“ nacista — Velika Britanija, Francuska i Italija pristale su na predaju Sudeta Njemačkoj, nadajući se da će to spriječiti dalju agresiju. „To je posljednja teritorijalna pretenzija koju moram da postavim u Evropi“, rekao je Hitler.

Međutim, u roku od šest mjeseci zauzeo je ostatak Čehoslovačke, a 1. septembra 1939. napao je Poljsku, otpočevši Drugi svjetski rat.

Tokom Holokausta, Njemci i njihovi saradnici su ubili oko 263.000 čehoslovačkih Jevreja, prema Memorijalnom muzeju Holokausta SAD. Zloglasni koncentracioni, tranzitni i radni logor Theresienstadt, u kojem je ubijeno 33.000 ljudi, nalazio se oko 40 milja śeverno od Praga.

Rusija je 2014. oduzela poluostrvo Krim Ukrajini, a Putin je rekao: „U srcima i umovima ljudi Krim je oduvijek bio neodvojivi dio Rusije“.

Prije nego što je ove neđelje izvršio invaziju na Ukrajinu, prvo je stacionirao najmanje 150.000 ruskih vojnika duž granica te zemlje. On je u govoru u poneđeljak izjavio da „Ukrajina zapravo nikada nije imala stabilne tradicije prave državnosti... To je neotuđivi dio naše istorije, kulture i duhovnoga prostora”. Priznao je dva proruska otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini — takozvanu Donjecku Narodnu Republiku i Luganjsku Narodnu Republiku — koje su se odvojile od Ukrajine 2014. On je naredio ruskim trupama da uđu u ta područja u „mirovnoj misiji“, a zatim je u četvrtak ujutru započeo napad punoga obima, bombardujući gradove, naselja i sela i napredujući prema glavnome gradu Kijevu, đe su se čule sirene za vazdušni napad.

„Argument koji je Hitler iznio je veoma, veoma sličan onom koji je iznio Putin“, rekao je Dov S. Zakhajm, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, vašingtonskoga think tanka i bivši podsekretar odbrane. Putin, kako je rekao, tvrdi da ukrajinska vlada „maltretira ove jadne ljude koji govore ruski u istočnoj Ukrajini“, kojima je potreban Putin da stane u njihovu odbranu. „Dakle, to je isti recept", rekao je Zakhajm. „Kada je [Hitler] odgrizao Sudete, njegov argument je bio: ’Ovi ljudi ne žele da budu dio Čehoslovačke. Oni su Njemci’. Putin kaže istu stvar za ove ljude u Donjecku i Luganjsku: ‘Oni ne žele da budu dio Ukrajine, oni su Rusi’. Isti argument’”.

„S napadom u četvrtak, on ga proširuje", rekao je Zakhajm. A primjer kasnih 1930-ih nagovještava dokle bi ta ekspanzija mogla ići. „Hitler je želio da preuzme cijelu Evropu“, rekao je Zakhajm. „Putin želi da obnovi carsku Rusiju, Rusku carevinu. To je prijetnja, posebno za Finsku, koja je bila dio Ruske carevine; prijatenja za baltičke države, koje su bile dio Ruske carevine, i za Poljsku, koja je bila dio Ruske carevine”.

Stiven Dž. Blank, viši saradnik na Institutu za vanjsku politiku u Filadelfiji, rekao je da je Putin krenuo brže od Hitlera: „Sada nijesmo imali konferenciju u Minhenu, odmah su pokrenuli tenkove. Iako njihovi postupci nijesu potpuno isti, sličnosti su i dalje prisutne”.

„Čini se da Rusi vjeruju da su oni osvajački narod, a Ukrajinci gomila mekušaca i fašista“, rekao je Blank.

„Hitlerovi ciljevi 1938-1939. bili su jednostavni: želio je rat”, napisao je Keršou. „Živio rat“, rekao je Hitler sudetskom njemačkom lideru Konradu Henlajnu na vrhuncu Sudetske krize.

Nakon pada Čehoslovačke, Hitler je imao samo šest mjeseci da čeka...

 Prijevod: V.J.