26 °

max 34 ° / min 22 °

Srijeda

24.07.

34° / 22°

Četvrtak

25.07.

33° / 20°

Petak

26.07.

34° / 19°

Subota

27.07.

36° / 20°

Nedjelja

28.07.

38° / 23°

Ponedjeljak

29.07.

40° / 25°

Utorak

30.07.

39° / 24°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Raspikuće sinovi i braća: U Americi svakim danom zadužuju nam familije…

Istorija

Tag Gallery
Comments 1

Raspikuće sinovi i braća: U Americi svakim danom zadužuju nam familije…

Autor: Antena M

  • Viber

Priredio: Vladimir Jovanović

Muka je naćerala očeve i/ili braću nekih naših sunarodnika da se, preko štampe, početkom 20. vijeka oglašavaju — kako neće priznati dugove koji za naplatu pristižu mahom s američkih kontinenata.

Na temelju Opštega imovinskoga zakonika (OIZ) Crne Gore, neke sinove i/ili braću — koji su otišli u inostranstvo na zaradu, ali su se tamo odali kartanju, pijančenju i besposličarenju, te svoje lakomislene dugove stavljaju na teret familijarne imovine u domovini — očevi i braća javno isključuju iz Kuće (kućne zajednice), koja se, prema čl. 686 OIZ „smatra samostalnim imaonikom, što se god tiče domaćih dobara i imovine”.

„Za dugove pojedinih kućana, učinjene bez ovlasti starješine i Kuće” — glasi čl. 696 OIZ — „odgovara sâm kućanin dužnik; za take dugove Kuća nikako odgovarati neće, nâko i u koliko je od toga kakve koristi imala”.

Međutim, postoje izuzeci: „Dug koji kućni član učini u kakvoj nevolji, kao: za liječenje u bolesti, za prehranu u potrebi itd, a sâm ne isplati, namiriće Kuća od domaće imovine, ako je tada taj član za Kuću radio; ako li nije, dug se samo od njegove osobine ili dijela naplaćuje” (čl. 697, OIZ).

Ovo sam citirao, da bi se bolje razumio smisao javnih objava koje, metodom slučajnih uzoraka, prezentujem kao ilustraciju da ovakvi slučajevi zaduživanja nijesu presedani u crnogorskome društvu s početka prošloga vijeka; a uzevši u obzir da je OIZ, iz 1888. godine, kodifikovan na temelju običajnoga prava Crnogoraca postojali su od ranije…

---

NA ZNANJE

Na osnovi izvršne presude Sude Oblasnog Suda u Nikšiću, kojom je moj sin, Ragib A. Adžimusić, kao neispravan od svojijeh prava prema mene i mom imanju otuđen i oglašen za raspikuću — i ja sada, po treći put, obznanjujem i svakome do znanja stavljam:

- da je moj sin Ragib poročan i raspikuća i da je zbog njegovih nevaljalih djela otuđen od mene i moga imanja bez ikakvog prava.

Dostavl[j]ajući ovo, napominjem:

- da niko ništa Ragibu, na račun moj i mog imanja, ne daje i da ga ne vjeruju — jer nikome ništa priznati neću, kako za dosadanje dugove, tako ni u buduće.

Nikšić, 14. maja 1907. god.

ADEM HADŽI MUSIĆ, trg. iz Nikšića

 ---

OBJAVA

Moj sin, Mirko Stanišić, iz pod Ostroga, prije dvije i po godine, ode u Ameriku; kao nepunoljetnom onda, nijesam dao da ide, dok je rekao da će sebe ubiti ako ga ne puštim i ako mu ne dam trošak.

Da se ne bi ubio — dah mu trošak i on pođe. Pri kretanju, rekao sam mu pred svjedocima:

- Mirko, evo ti trošak, od tebe i tvoje zarade ne tražim ništa; niti ti što od moje zarade i moga, pa sad više ti ne dam ništa, a znaš da nemamo svakako ništa, no ako što zaradiš čuvaj za tebe.

Sada čujam da se u Ameriku igra na karte — i ne radi ništa, nego se zadužuje; i već neki, koji otud dolaze, počeli su da traže od mene što su mu zajmali.

Zato ovim, javnim putem, smatram za dužnost javiti, kako onima te su mu do sad dali, tako i onima, koji mu po sad dadu, da će im sve propanuti što mu dadu, ako im on što otud ne vrati; jer Mirko ovamo nema ništa njegovo. A da bi se bolje uvjerili, evo sve što imam u Crnoj Gori:

- jedno ralo i čerek oraće zemlje; jedan listośek i u tom listośeku jedan čerek od kose livade vrlo slabe, koja se rijetko kad kosi. Kuća mi je na zemlji Manastira župskog, i držim nešto zemlje manastirske pod arendu, na kojoj živim sa petoro čeljadi — i tako, kao što svak vidi, Mirko nema ništa, a gotovo ni ja.

Oni, koji su što dali mome sinu Mirku i koji mu po sad dadu, neka traže od njega dok su na vrijeme; a s druge strane — nek se ne nadaju da će ni krajcare dobiti.

Pod Ostrog, 19. aprila 1909.

S poštovanjem,

VIDO RADOVANOV STANIŠIĆ

 

---

OBJAVA

Naš brat, Savo Rašov Stamatović, biće 12. godina, da je pošao u inostranstvo. Pa sve ovo vrijeme, ne samo da je Savo što kući privređivao, nego je kuću zaduživao; te je ova njegove dugove isplaćivala, čime je njegov dio u kući već i iscrpljen, što ovim i izjavljujemo uz napomenu:

- da, a na temelju čl. 696. Op. im. zak. — kuća više neće odgovorati kako za dosadanje tako ni za posadanje Savove dugove.

Rogani, 10. novembra 1910.

RADOVAN, PUNIŠA I SIMO braća STAMATOVIĆI

---

OBJAVA

Ovim stavljam do znanja, svima i svakome:

- da ni za kakve dugove i račune moga sina, Ćetka Bajova Gardaševića, koji se nalazi u Śevernoj Americi, moja imovina ne odgovara ni u kome slučaju — pošto je isti odijeljen od mene nazad 8 godina.

Čevo-Ubli, 7. oktobra 1911. god.

oficir BAJO GRUJIČIN GARDAŠEVIĆ

---

OGLAS

Moj sin, Đorđije Radović, u nazad pet godina protivu moje volje odbjegao je u Ameriku. Istom sam, više puta, pisao i molio ga da se povrati — nije htio. Pošto me, kao roditelja, ne sluša, predpostavljam, da je postao raspikuća, te ovim izjavljujem:

- da za njegove dugove, koje bi učinio i ako ih je do sad učinio ne smatram se odgovornim.

Mratinje, 12. decembra 1911.

of[icir] MITAR RADOVIĆ iz Pive

 

---

IZJAVA

Moj sin, Radosav Jovović, nalazeći se u otragu 5 godina na radnji u Južnoj Americi, kako sam razumio, veoma se raskalašio, tako da svakim danom zadužuje mene i moju familiju, od kojih dugova već sam nekoliko i podmirio. Usljed navedenoga ovim izjavljujem:

- da od danas ne priznajem, da plaćam njegove dugove, koje bi rečeni po danas zadužio. - Niti pak odgovaram za istoga nikome, što bi isti tamo učinio.

Gostilje Brajovicko, 9. januara 1912 god.

MIJAJLO SAVOV JOVOVIĆ

---

OBJAVA

Sa kojom potpisati objavljujemo za našeg sina, odnosno brata Nika M. Dobrkovića iz Mačuga (nah. Crmn[ička]) Crna Gora, koji se nalazi u Bisbee, Arizona — u Śevernoj Americi.

- Od dana ove objave, pa već u buduće, ko god bi istom dao novca, ma u kojem bilo pogledu, bez teške bolijesti i to tamošnjim sudskim podpisom i doktorskim uvjerenjem podpisato, već ne odgovaramo, kao i njegovu dobit od danas ne zahtijevamo.

Želi li Niko doć doma, a ne bi imao toliko svojega novca, te kad bi mogao u drugog pozajmit putni trošak — to bi onda dragovoljno priznali.

Mačuge, Crna Gora. 19. februara 1912 god.

MARKO B. DOBRKOVIĆ i sinovi: MITAR, LUKA I SAVO

---

OBJAVA

Ovim objavljivam svima i svakome:

- Da je moj sin, Bećo Osmanov Bratović, iz Podgorice vjeroispovijedi muhamedanske od godina 18 — na nedozvoljeni način — a bez odobrenja mog ili familije nekud otputovao. - Isti je spram mene postao neposlušan i ovim postao raspikućom, te usljed toga:

- moja kutnja zajednica neće više da o njemu vodi računa, niti ikome priznati dug — ako bi se đe i kod ma bud koga zadužijo.

Podgorica, februara 1912.

OSMAN USANOV BRATOVIĆ

 ---

OGLAS

Moj brat, Drago M. Vorotović, do sada se nesmisleno zaduživao i naše imanje upropašćavao.

Današnjom našom nagodbom sve imanje naše ostaje za mene, što stavljam do znanja onima, kod kojih bi Drago se uduživao. — Naša nagodba potvrđena je Kap. Sudom, i naša kuća njegove dugove po danas ne snosi.

Nikšić, 2. aprila 1913 g.

TRIPKO VOROTOVIĆ iz Glibavca

---

OGLAS

Moj sin, Batrić Vlahović, protiv moje volje zadržava se u Americi praveći lakomisle na zaduživanja, te je svoj dio iscrpio, a mene bačio u izlišne dugove, te, sa ovim, na osnovu čl. 696. Opšteg Imovinskog Zakona, objavljujem:

- da nikome u buduće neću za njegove dugove odgovarati.

Rovca, 20. dec. 1913.

MIĆUN VLAHOVIĆ

---

OGLAS 

Moj brat, Gajo A. Mićunović, iz Crkvica, prilikom svog sedmogodišeg boravljenja u Americi, zadužio se pojedincima poveću svotu novaca.

Kako naša kućna zajednica nije imala nikakvog udjela u tom Gajovom zaduženju, niti pak ikakve koristi od njegovog rada za sve vrijeme boravljenja u Americi, niti je pak, zaduživanje posljedica Gajove slabosti, to potpisana kućna zajednica, na osnovu čl 696. Op. Imov. Zakonika, izjavljuje ovim svima Gajovim povjeriteljima:

- da neće priznati njihova duženja, kako ona što već postoje, tako ni ona, koja bi i posada učinjena bila, te dužiteljima ostaje pravo naplate jedino od Gajova sopstvenog dijela imovine.

Crkvice, 7. maja 1914.

Starješina kućne zajednice ANTO MIĆUNOVIĆ

---

NA ZNANJE

S obzirom na punoljetstvo moga sina, Krsta N. Ristovića, kao i potpuno popravljeni život i dobro vladanje istog, ovim stavljam do znanja svakome:

- da moja izjava od 3. januara 1913 g., štampana u „Gl. Crnogorca“ 12. januara iste godine broj 2., postaje nevažećom, čime moj sin Krsto, dobiva sva prava člana naše kućevne zajednice.

Podgorica, 26. aprila 1914.

NEŠO RISTOVIĆ

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

Petar

Ima toga i danas, majke salju sinovima u ameriku pare iz crne gore dok mogu nadajuci se jadne da oni tamo vise sansi imaju a na kraj im samo posalju povratnu kartu kad nista drugo ne ostane. Mada danas je vise beogradskih propalica koje i najbolje crnogorske oceve u dug i grob ocerase prije vakta.